Kad se susretnu s nepoznatim jedinkama, psi često pokazuju oprezan odgovor. Dok neki pojedinci mogu izazvati trenutnu reakciju lajanja ili režanja, drugi navode da se psi drže pribrano. Ove reakcije mogu ukazivati na agresiju, obrambene sklonosti ili tjeskobu. Nekoliko čimbenika utječe na to kako se psi ponašaju prema ljudima.
- Strah od nepoznatog čest je okidač za negativne reakcije kod pasa. Nedovoljna socijalizacija može dovesti do toga da psi doživljavaju nepoznate jedinke kao potencijalnu opasnost. Psi koji nisu adekvatno socijalizirani mogu doživjeti tjeskobu kada se suoče s nepoznatim mirisima, prizorima i radnjama.
Čak i psi koji su pravilno socijalizirani mogu osjetiti osjećaj nesigurnosti kada su u društvu stranaca. Postoje različiti čimbenici koji mogu izazvati strah kod pasa. Fizički atributi kao što su šeširi i sunčane naočale, dlake na licu, visina i dubok glas, uz izravan i intenzivan kontakt očima i prisutnost jakih mirisa poput dima, parfema i dezodoransa.
- Kombinacija ovih čimbenika može dovesti do tjeskobe i negativnih reakcija kod pasa, jer je poznato da su osjetljivi na takve okolnosti. Nepovoljni susreti Psi posjeduju sposobnost reagiranja na pojedince koji izazivaju negativne konotacije.
U slučajevima kada su psi prethodno bili izloženi traumi ili zlostavljanju, mogu izraziti svoju nelagodu u prisutnosti pojedinaca koji sliče tim prošlim iskustvima. Osim toga, mogu razviti osjećaj opreza prema određenim osobinama ljudi, uključujući spol ili specifične kvalitete. Postoje posebne pasmine pasa, poput mastifa i terijera, koje imaju reputaciju teritorijalnih pasmina i snažnog zaštitničkog instinkta.
- Ovi psi mogu pokazivati agresiju prema osobama koje smatraju opasnošću za svoj teritorij ili svoje voljene. Osim toga, nagli ili snažni pokreti mogu kod njih izazvati zaštitnu reakciju. Psi posjeduju izvanredan talent za procjenu prirode pojedinaca. Izvrsni su u promatranju društvene interakcije ljudi i često su oprezni s onima koji ne pokazuju ljubaznost prema svojim vlasnicima.
Psi imaju sposobnost uočiti emocionalne fluktuacije kod ljudi, poput straha, stresa i tjeskobe, zbog čega se mogu osjećati nelagodno i potaknuti ih da laju. Različite reakcije koje psi pokazuju prema pojedincima mogu se pripisati mješavini njihovih inherentnih instinkata, socijalizacije i prethodnih susreta. Shvaćanjem ovih elemenata, vlasnici kućnih ljubimaca mogu steći dublje razumijevanje ponašanja svojih pasa i učinkovito ispuniti zahtjeve svojih pasa.
BONUS TEKST
Važan je oprez pri kupanju u bazenima, jezerima i morima jer liječnici upozoravaju na učestalost upala uha uzrokovanih bakterijama i gljivicama, osobito kod djece. Prema riječima prof. dr. Sanje Krejović, specijalistice fonijatrije i otorinolaringologije, ključno je održavati pravilnu higijenu uha i grla.
Dodatno, naglašava da se mogu pojaviti i “skrivene ozljede” uha, poput puknuća bubnjića od ronjenja u bazen. Nakon osvježavajućeg kupanja u bazenu, rijeci, jezeru ili moru, nije neuobičajeno da osjetite začepljenje uha, praćeno blagim osjećajem pritiska i slabljenjem sluha. Nakon toga se može javiti i bol. Ove početne indikacije označavaju početak onoga što je uobičajeno poznato kao “plivačevo uho”, stanje koje se ne može riješiti bez odgovarajućeg liječenja. Stoga je nužno hitno potražiti pomoć otorinolaringologa.
Prema riječima prof.dr. Sanje Krejović s Klinike za ORL UKCS-a, respiratorne infekcije mogu se javiti i ljeti i zimi zbog različitih načina rashlađivanja, poput kupanja u bazenima i boravka u klimatiziranim prostorijama. Liječnik savjetuje da se infekcija ipak može dogoditi u privatnim bazenima, čak i ako je voda čista i sigurna. Važno je održavati higijenu i čistoću, posebice toaleta te uha, nosa i grla.
Tijekom plivanja u bazenima moguće je zadobiti ozljede i nosa i ušiju, uključujući i one koje se ne vide odmah, na što ukazuju simptomi puknuća bubnjića. Prema Krejovićevoj, postoji usporediva promjena tlaka kada uđemo u vodu, slično iskustvu leta u zrakoplovu. Ključno je prepoznati i riješiti potencijalnu ozbiljnost pucanja bubnjića, budući da on služi kao kanal kojim infekcija dolazi do središnjeg živčanog sustava.
Prema njegovim zapažanjima, znakovi perforiranog bubnjića uključuju intenzivnu nelagodu, osjećaj zujanja u ušima i prisutnost iscjetka, a sve to zahtijeva odgovarajuće antibiotsko liječenje. Također, ističe da su upale vanjskog uha, ali i sinusa, krajnika i grla, češće u ljetnim mjesecima zbog unošenja bakterija ili gljivica tijekom kupanja. Kako bi spriječili takve infekcije, liječnica preporuča djeci i starijim osobama pročišćavanje nosnih kanala i grla steriliziranom morskom vodom, ističući ključnu narav ove preventivne mjere.
