Do 15. juna stambene zajednice u gradskim opštinama Niša imaju priliku da učestvuju u konkursu „Komšije za bolju zajednicu“. Ovaj konkurs, koji organizuje Lokalna fondacija Niš, nudi finansijsku podršku od 110.000 dinara svakoj zajednici koja učestvuje. Pravo prijave imaju stambene zajednice sa područja gradskih opština Medijana, Palilula, Pantelej, Crveni krst i Niška Banja.
Dana 15. svibnja objavljeno je ovo natjecanje kojim se pozivaju pojedinci koji strastveno žele poboljšati kvalitetu života u svojoj okolini da podijele svoje inovativne ideje i prijedloge.
Predloženi koncepti trebali bi se fokusirati na manja poboljšanja unutar mikro-lokalnih zajednica, uključujući krajobraznu arhitekturu, manje tehničke zahvate za uređenje stambenog okoliša, povećanje sigurnosti od požara, popravak hodnika, bojanje, postavljanje rasvjete ili dekoracije, kao i organiziranje i ozelenjavanje javnih prostora. između zgrada, sađenje lišća i postavljanje namještaja, žardinjera, klupa i sličnih sadržaja.
Do kraja lipnja rezultati natječaja bit će dostupni na web stranici www.fondacijanis.rs, a svi sudionici natječaja bit će obaviješteni e-poštom. Nosilac realizacije ovog konkursa, koji je deo projekta „Komšije za bolju zajednicu“, je Zadužbina Niš. Ovaj projekt podržava EU resursni centar za civilno društvo u Srbiji, kojim upravlja Beogradska otvorena škola, a financira ga EU.
BONUS TEKST:
Pojava proljetnog umora često se može pripisati iscrpljujućim učincima alergija koji se podudaraju s cvjetanjem određenih biljaka. Znanstveno istraživanje pokazalo je da osobe s proljetnim alergijama imaju abnormalan odgovor imunološkog sustava. Imunologija Znanstveni dokazi podupiru ideju da osobe koje pate od proljetnih alergija pokazuju modificiranu aktivnost imunološkog sustava, posebno u stanicama T-limfocita.
Pojačana proizvodnja molekule interleukina 2, odgovorne za njihov rast i održavanje, dovodi do pojačane aktivacije i sinteze T-limfocita. Posljedično, dolazi do povećanja cirkulirajućih imunoloških kompleksa. Istraživanja sugeriraju da uključivanje specifičnih biljnih pripravaka ili farmakološki aktivnih biljnih tvari, uz standardnu terapiju, postaje imperativ za održavanje ravnoteže imunološkog sustava i učinkovito suzbijanje pojačane aktivacije T-limfocita.
Jedan takav lijek koji sadrži ružmarinsku kiselinu može se pronaći u biljkama koje uspijevaju u obalnim regijama s mediteranskom klimom. Spoj poznat kao ružmarinska kiselina. Ljekovita svojstva aromatičnih biljaka poput ružmarina, origana, majčine dušice, metvice, peršina, bosiljka, lavande i lovora poznata su stoljećima. Ove se biljke od davnina koriste za ublažavanje simptoma raznih bolesti.
Međutim, točna tvar odgovorna za njihov terapeutski učinak do nedavno je ostala nepoznata. Sada je otkriveno da je ružmarinska kiselina zajednički nazivnik svim ovim aromatičnim biljkama. Ova je molekula snažan antioksidans, čak jači od vitamina E. Vjeruje se da biljke proizvode ružmarinsku kiselinu i druge hlapljive spojeve kao obrambeni mehanizam protiv mikroorganizama, parazita i biljojeda. Jaka aroma ovih biljaka služi kao sredstvo odvraćanja, čineći ih manje privlačnim za potencijalne prijetnje. Medicinska primjena ružmarinske kiseline
