Srbija s nestrpljenjem gleda njegove radove bez daha u više navrata, dok kultni filmovi i serije nastavljaju osvajati i cijenjeni iz generacije u generaciju. Nema osobe na ovim prostorila koja nije pogledala bar jedno njegvo ostvarenje. Rođen 13. veljače 1933. godine u selu Kozice kod Stoca, Zdravko Šotra poznati je srpski redatelj koji je svoj profesionalni put započeo krajem 50-ih godina prošlog stoljeća.

Posljednjih godina Šotrine televizijske serije osvojile su milijunsku publiku, uključujući popularne naslove Licem u lice, Glumac je glumac, Ranjeni orao, Više od igre, Priče iz Majstorove radionice, Učiteljica, Nepobjedivo srce, Grijeh njezine majke, Gdje cvjeta limun žut i mnoge druge. Štoviše, ogromnu popularnost stekli su njegovi dugometražni filmovi sa zapaženim naslovima Igmanski marš, Braća po materi, Lajanje na zvijezde, Pljačka Trećeg Reicha, Ivkova slava, Zona Zamfirova i brojni drugi. S nevjerojatnih 1.200.000 gledatelja, film Zona Zamfirova redatelja Zdravka Šotre proglašen je domaćim filmom s najvećom zaradom u povijesti. Unatoč tome što ima više od devedeset godina i blistavu karijeru izazvanu preko 130 naslova, Šotra priznaje da bi nastavio raditi da mu nije neugodno. Ističe da bi, s obzirom na njegove poodmakle godine, bilo nepristojno preuzimati više projekata, iako mu kreativnih ideja svakako ne nedostaje. U intervjuu, direktor je izjavio da unatoč svom cjeloživotnom angažmanu u poslu, priznaje da se krajolik promijenio. U današnje vrijeme pojedinci su vođeni jurnjavom za ogromnim profitom, vjerujući da se novac može dobiti putem velikih reklamnih kampanja. Međutim, ovaj se pristup smatra katastrofalnim. Redatelj je istaknuo kako samo istinska kreativnost može utrti put do uspjeha.

Tijekom druge polovice 1950-ih, započeo je svoju karijeru i radio isključivo uz renomirane pojedince. Cijenjeni izvođači rado su prihvaćali njegove pozive, što je rezultiralo njegovim angažmanom u kultnim projektima poput “Više od igre”, “Braća po materi”, “Boj na Kosovu”, “Gospođa ministarka”, “Lajanje na zvijezde”, “Zamfirovo”. Zona”, “Pljačka Trećeg Reicha”, “Ivkova slava”, “Ranjeni orao”, “Grijeh njene majke”, “Šešir profesora Koste Vujića”, “Santa Maria della Salute”, “Aleksandar od Jugoslavije” i brojni dodatni radovi. Unatoč različitim izazovima kroz karijeru, proslavljeni srpski redatelj, poznat po kultnim TV serijama i filmovima, uspio je zadržati osebujan stil i istančan smisao za humor. Često se zaigrano šali kako se čudi zašto se publika ne umori od njegovih filmova, kao i on sam. Uz zapažene uspjehe u karijeri, proslavljeni Zdravko uspio je šarmirati i oženiti bivšu miss Jugoslavije. Nažalost, nije uspio spasiti vezu te je jednom prilikom primijetio: “Oni u mom okruženju zavidjeli su mi na vezi s Nikicom. Obasuli su me raznim glasinama i optužbama. Očuvati intimu umjetničke zajednice izazovan je zadatak, a oni koji uspjeli nedvojbeno posjeduju izniman intelekt.Nažalost meni je ta kvaliteta nedostajala i duboko žalim zbog toga.

Podrijetlom iz komunističke nacije Jugoslavije, Nikica Marinović pojavio se kao zadivljujuća figura, osvajajući svijet svojom neospornom ljepotom. Rođena u Dubrovniku 1948. godine, proslavila se prestižnom pozicijom prve pratilje na izboru za Miss svijeta 1966. godine, trijumfirajući nad indijskom natjecateljicom Reitom Fari. Unatoč njezinoj neosporivoj privlačnosti, uvriježeno je mišljenje da joj je željena titula najljepše žene na svijetu izmakla isključivo zbog njezinog podrijetla iz komunističkog režima. Bez ikakvih naznaka motiva, bivša glazbenica, danas 61-godišnjakinja, popila je kobnu količinu tableta za spavanje. Nikakvo oproštajno pismo ili poruka objašnjenja nije pratila njezin tragični čin. Vrijedi istaknuti da je imala sina Marka, čiji je otac Šotra.