Doktorka Stanišić je u svom izlaganju u jednoj emisiji akcenat stavila na ljude koji muku muče sa visokim holesterolom,a koje namirnice treba izbegavati saznajte u nastavku članka.
- Među osobama koje se aktivno bave fizičkom aktivnošću i teže zdravom načinu života, često je prisutan trend izbjegavanja žumanjaka prilikom pripreme obroka. Umjesto toga, sve češće se biraju obroci koji sadrže isključivo bjelanjke, kao što su omleti s niskim kalorijskim vrijednostima. Međutim, iako žumanjak ima nešto veću energetsku vrijednost, on je istovremeno bogat brojnim korisnim hranjivim sastojcima koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Sličan slučaj je i s drugim namirnicama životinjskog porijekla – mesom, mlijekom i mlečnim proizvodima. Iako je tehnički moguće izgraditi prehranu bez ovih namirnica, stručnjaci upozoravaju da bi prije isključivanja takve hrane iz svakodnevnog jelovnika trebalo razmotriti druge pristupe, posebno kada je riječ o kontroli nivoa holesterola u organizmu.
Doktor koji se bavi ovom tematikom naglašava da postoje četiri osnovne strategije koje se mogu primijeniti u cilju očuvanja zdravog nivoa holesterola, a koje ne uključuju eliminaciju važnih prehrambenih grupa.
-
Uvođenje biljnih vlakana kroz zobenu kašu
Prva strategija odnosi se na povećan unos vlakana, naročito kroz namirnice poput zobi. Doručak koji uključuje domaću zobenu kašu – napravljenu od obične zobi koja se skuha s mlijekom, a ne unaprijed zapakovanih proizvoda – može imati značajne zdravstvene koristi. Zob sadrži beta-glukan, jedinjenje koje pomaže da se smanji apsorpcija holesterola u crijevima, jer ometa njegov proces recikliranja u organizmu. Ova supstanca takođe doprinosi boljoj probavi i daje dugotrajan osjećaj sitosti. -
Konzumiranje orašastih plodova i sjemenki
Druga preporučena strategija uključuje redovno konzumiranje namirnica kao što su orašasti plodovi – orasi, bademi, lješnjaci – kao i sjemenki i mahunarki. Ove namirnice sadrže fitosterole, koji predstavljaju biljni oblik holesterola. Fitosteroli se u organizmu takmiče s lošim holesterolom za apsorpciju u crijevima, čime pomažu smanjenje njegove ukupne količine u krvi. Povećanje unosa ovih namirnica smatra se jednostavnom, ali veoma efikasnom metodom za očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova.
-
Izbjegavanje margarina i prerađenih masnoća
Treća strategija fokusira se na izbegavanje margarina, koji se često nalazi u industrijski prerađenim proizvodima poput krema, kolača i napolitanki. Iako se margarin ponekad reklamira kao zdravija alternativa, u stvarnosti može sadržavati hidrogenisana ulja, posebno palmino ili biljno, koja imaju veoma negativan uticaj na nivo holesterola – čak i do šest puta veći nego tradicionalni maslac. Zbog toga se savetuje konzumacija domaćih kolača pripremljenih s maslacem, kao zdravija alternativa industrijskim slatkišima.
-
Upotreba prirodnih dodataka i pažljiv odabir suplemenata
Četvrta strategija podrazumijeva uvođenje određenih prirodnih namirnica koje imaju pozitivan uticaj na holesterol. U to spadaju češnjak, maslinovo ulje i plava riba, poput sardina, skuše i lososa. Češnjak je naročito popularan na našim prostorima, a poznat je po svojim antioksidativnim i kardioprotektivnim svojstvima. Pored toga, mogu se razmatrati i suplementi, ali uz oprez. Stručnjaci upozoravaju da prekomjeran unos suplemenata fitosterola može dovesti do kontraefekata, naročito ako se uzimaju bez stručnog nadzora. Što se tiče suplemenata na bazi češnjaka, postoji i zanimljivo zapažanje – ako proizvod ne izaziva karakterističan miris daha, vrlo vjerovatno nije ni djelotvoran. Zbog toga se savjetuje da se ne troši novac na preparate koji ne pružaju stvarni efekat.
Zaključno, prije nego što se odlučimo na radikalne prehrambene promjene poput eliminacije žumanjaka ili mesa, trebalo bi razmotriti ove četiri strategije koje mogu efikasno pomoći u kontroli holesterola. Pristup koji kombinuje pravilnu ishranu, izbjegavanje štetnih masnoća i uvođenje korisnih namirnica pokazao se kao održiv i dugoročno koristan način za očuvanje zdravlja.
