Viktor Frankl je imao inspirativan pogled na postojanje i prirodu patnje. Njegova filozofska promišljanja, zajedno s iskustvima u koncentracijskim logorima, uvelike su oblikovala njegov opus i sveobuhvatnu filozofiju. **Logoterapija**, koju je stvorio Frankl, ističe važnost otkrivanja smisla života kao ključnog elementa za mentalno zdravlje i sreću. Evo nekoliko ključnih principa ove terapijske metode:
1. **Otkrivanje svrhe u nevolji**: Frankl je tvrdio da je čak i u najtežim situacijama moguće pronaći svrhu. Preživljavanje nije ograničeno na puku fizičku otpornost; također uključuje potragu za dubokim značenjem usred osobnih izazova i poteškoća.
2. **Sloboda izbora**: Frankl je tvrdio da imamo mogućnost birati svoje odgovore, bez obzira na situaciju. Način na koji se nosimo sa životnim izazovima, bez obzira na njihovu težinu, utječe na kvalitetu naših života.
3. **Potraga za svrhom**: Kroz logoterapiju, pojedinci se vode kako bi pronašli značaj u svakodnevnim situacijama s kojima se susreću. To može uključivati prepoznavanje smisla u njihovim poslovima, odnosima ili čak u malim stvarima koje pridonose njihovoj sreći.
4. **Tumačenje stvarnosti**: Način na koji percipiramo stvarnost i bavimo se njome može značajno utjecati na naše emocionalno i mentalno zdravlje. Frankl je istaknuo važnost poticanja pozitivne perspektive i sudjelovanja u konstruktivnom razmišljanju.
5. **Kultiviranje veza**: Pronalaženje smisla često uključuje produbljivanje naših veza s drugima. Frankl sugerira da ljubav i osobni odnosi mogu biti značajni izvori ispunjenja i svrhe. Franklova metodologija i logoterapija nude duboko razumijevanje kako možemo oblikovati svoje živote i pronaći smisao, čak i usred najtežih okolnosti.
BONUS TEKST
Početak školske godine donio je obveze, nove predmete i mnoštvo nepoznatih pojmova koji zahtijevaju razumijevanje i savladavanje. I za studente prve godine i za studente viših razreda važno je razviti učinkovite navike učenja i naučiti kako pristupiti učenju. Prema Marii Benin, kliničkoj psihologinji i psihoterapeutkinji, uobičajena je smjernica da se djeca obično u nekoliko minuta mogu usredotočiti dvostruko više od svoje dobi te naglašava da brzina kojom dijete razvija radne navike uvelike ovisi o roditeljima i načinu na koji se ponašaju .
- Uloga roditelja je njegovati dijete u brižnom okruženju koje ga podržava, poticati vještinu odgađanja trenutnog zadovoljstva, uspostavljajući jasna pravila i ograničenja te ih dosljedno provodeći. Trebali bi odmah reagirati na svako neprikladno ponašanje primjenom odgovarajućih tehnika, koje mogu uključivati ukore, dodjeljivanje zadataka ili provedbu posljedica, kako ističe.
Načini stjecanja znanja Što se tiče praktičnih smjernica, posvećivanje jednog sata dnevno učenju pokazalo se korisnijim od posvećivanja tri sata svaki treći dan. Ako planirate obraditi više predmeta u jednom danu, preporučljivo je započeti s onima koji su izazovniji i manje angažirani. Izbjegavajte dopuštanje nakupljanja materijala; osigurati da zgrada ne postane pretrpana.
Prema fotografiji sa Shutterstocka, preporučljivo je taj dan ponoviti predmete koji se obrađuju u školi. Izrada domaće zadaće isti dan omogućuje učvršćivanje gradiva, što olakšava i ubrzava učenje. Kad se predmet ponovno pojavi na rasporedu, potreban je samo kratki pregled gradiva, preporučuje. Poticanje djeteta da koristi olovku i papir za bilježenje ključnih pojmova ili više ideja nakon početnog čitanja je korisno. Maria Benin navodi da je postavljanje pitanja učinkovita strategija učenja, jer pomaže djeci da lakše shvate gradivo, ističe ključne točke i priprema ih za potencijalna pitanja učitelja.
- Osim toga, prepričavanje lekcije naglas poboljšava njihovo razumijevanje gradiva. Potičite samopouzdanje. Dok roditeljska uključenost u djetetovu domaću zadaću može biti motivirajuća, ključni je čimbenik poticati i podržavati djetetovu sposobnost samostalnog rada, naglašava. Podržite i pohvalite djetetove napore. Fotografija: Shutterstock. Svaki dan provjerite ima li dijete zadaću. Podsjetite ih kada je vrijeme da počnu učiti i dovršavati zadatke. Zajedno pregledajte upute kako biste bili sigurni da dijete razumije što se traži. Ako je potrebno, obradite ogledni zadatak s djetetom.
Pomozite djetetu u raščlanjivanju zadataka na manje segmente kojima se može upravljati. Surađujte s djetetom kako biste izradili dnevni raspored aktivnosti, pazeći da ukupno vrijeme učenja ne prelazi sat i pol. Za dijete je ključno razumjeti vrijeme obroka, učenja, igre i spavanja
- Postavite standard. Naša sugovornica primjećuje da je puno teže potaknuti dijete na čitanje i učenje u kućanstvu u kojem nema knjiga ili gdje se sami roditelji ne bave čitanjem. Prema kliničkom psihologu i psihoterapeutu, za nas je ključno utjeloviti i slijediti osobine koje želimo usaditi svojoj djeci, jer je najučinkovitiji učitelj pozitivan uzor. Dijete koje uživa u čitanju smatra da je školske obveze znatno lakše podnijeti u usporedbi s onima koji nemaju tu strast i naviku.
