Poznata srpska glumica udala se u Indiji i potpuno promijenila svoj život. Znali smo da je Melissa talentovana turska glumica, ali nismo znali da je doživila traumu u djetinstvu. Djetinjstvo joj je bilo jako teško jer je provodila vrijeme s muškarcem koji ju je godinama zlostavljao i nitko joj nije vjerovao.
U srpnju 2021. Melissa Dongel podigla je tužbu protiv svog oca i odlučila preuzeti skrbništvo nad tada sedamnaestogodišnjom sestrom. Razlozi za ovaj korak prilično su uznemirujući. No, glumica je kao tinejdžerica bila žrtva seksualnog zlostavljanja od strane oca te je htjela zaštititi svoju sestru od iste sudbine. Ranije je priznala da je imala vrlo bolno i teško djetinjstvo. Razlog za ovaj potez bio je taj što je Melissa, koja je imala samo 15 godina, bila žrtva seksualnog zlostavljanja od strane svog oca, pa je htjela zaštititi svoju sestru od iste sudbine.
- “Umorna sam od pretvaranja da se ništa nije dogodilo. “Imala sam teško djetinjstvo. Majka mi nije vjerovala. Rekla mi je: ‘Nemoj ići na policiju, uhitit će tatu, ali će njega pustiti i ubit će te’”, otkrila je glumica i šokirala obožavatelje. Njena majka je čak otvoreno priznala da nije vjerovala kćeri kada joj je rekla da joj je otac nasilan. – Prije dvije godine kćer mi je rekla da ju je otac zlostavljao, ali nisam vjerovala jer to nisam vidjela svojim očima.
Jedno jutro sam ga našla na krevetu svoje kćeri i pitala ga što je on. djela.” rekla je glumčeva majka. Navodno je zbog neimaštine odbila brinuti o kćeri i vratila se u rodnu Rusiju. Zbog svega toga Melissa je bila u dužem posjetu psiholozima i razgovarala s njima o posljedicama očevog užasnog ponašanja. Zahvaljujući svom priznanju, glumica je dobila veliku podršku na društvenim mrežama i kolegama.
U NASTAVKU TEKSTA VAM DONOSIMO VIŠE O ZDRAVOJ ISHRANI I O TOME KAKO SU SE HRANILI NAŠI PRECI
Prehrambene navike suvremenog društva doživjele su značajne promjene u usporedbi s onima naših predaka. Varijacije se mogu primijetiti u načinu nabave i pripreme hrane, učestalosti obroka i veličini porcija. Stoga je bitno razumjeti implikacije ovih promjena na naše zdravlje, stanje organizma i sklonost nezaraznim bolestima.
- U razgovoru s dr. Snežanom Lešovićem, pedijatrom-endokrinologom u Specijalnoj bolnici za liječenje štitnjače i pretilosti “Čigota”, upustili smo se u razgovor o razlikama u načinu ishrane naših roditelja, baka i djedova i onih kojih se mi danas pridržavamo. . – Analizom prehrane naših roditelja i baka i djedova možemo doći do značajnih saznanja. Povijesno gledano, smatralo se da vanjski čimbenici ne utječu na naše gene.
Međutim, pojava epigenetike — znanstvenog polja usmjerenog na promjene gena — promijenila je ovu perspektivu. Sada je očito da različiti čimbenici vanjskog okoliša, uključujući prehranu, mogu utjecati na funkciju gena, što dovodi do razvoja nutritivne epigenetike. Ova grana istraživanja ispituje kako naša prehrana i prehrana naših predaka utječu na genetiku nas i naših potomaka.
- Dr. Lešović naglašava da ako naš izbor prehrane može utjecati na genetiku naše djece, onda epigenetika predstavlja uvjerljivo obrazloženje za preispitivanje načina života i prihvaćanje zdravijih prehrambenih navika. Kao rezultat nedostatka bijelog brašna, kruh se stalno sastojao od integralnog i tamnog brašna. Transformacija naših prehrambenih navika bila je značajna. Kada usporedimo našu trenutnu prehranu s onom naših baka i djedova, čini se gotovo neprepoznatljivom.
Cijeli proces nabave hrane, njezine pripreme, učestalosti obroka i veličine porcija doživio je značajnu transformaciju. Prije pedeset do osamdeset godina bilo je uobičajeno da obitelji ručaju zajedno u isto vrijeme svaki dan, obično uživajući u tri obroka: doručak, ručak i večera. Često su konzumirali svježe pripremljena jela od nekuhanih namirnica, zajedno s lokalnim voćem i povrćem, kojih je bilo u izobilju.
- Zbog nestašice bijelog brašna, kruh se pretežno pekao od integralnog, a koristilo se zobeno, raženo i kukuruzno brašno. Takav obrazac prehrane igra ključnu ulogu u prevenciji pretilosti, a slučajevi bacanja hrane također su bili minimalni. Dr. Lešović upozorava da su suvremene prehrambene navike obilježene sasvim novim trendovima, uključujući hiperkalorični unos, često izostavljanje obroka te pretjeranu konzumaciju grickalica, slatkiša, sokova i kave.
Značajno je porasla popularnost gotove hrane, što je rezultiralo potpunom transformacijom načina pripreme jela i vremena blagovanja. Prehrambeni objekti, uključujući restorane i supermarkete, sada rade 24 sata dnevno, osiguravajući da su obroci dostupni u bilo koje vrijeme. Prevalencija opcija za van, brze hrane, svježe pripremljenih namirnica, smrznutih obroka i proizvoda gotovih za jelo je uvijek prisutna.
- U suvremenom društvu sve je manje vremena na raspolaganju za domaće obroke, dok objedovanje vani postaje sve češće. Ova promjena u prehrambenim navikama dovodi do većeg unosa kalorija, zasićenih masti, dodanih šećera, soli i raznih aditiva. Suvremeni načini ishrane pridonose problemima kardiovaskularnog zdravlja i metaboličke funkcije. Istraživanja pokazuju da je sve veći unos ultraprerađene hrane povezan s raznim zdravstvenim rizicima.
