Danas u svijetu proizvodimo daleko više hrane nego ikad, iako ta hrana ne dospijeva na stolove siromašnih porodica. Prerađena hrana je postala jeftino i brzo jelo za mnoge ljude, ali znamo da to nije zdravo. Danas vam prenosimo savjete doktorice oko ishrane.
- Prema riječima prof.dr. Vesne Dimitrijević Srećković, voditeljice odjela za liječenje kroničnih komplikacija šećerne bolesti i prehranu Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS-a, naši su preci imali učinkovite metode zaštite od dijabetesa.
Bavili su se fizičkim radom, održavali aktivan način života, izbjegavali svakodnevnu konzumaciju masne hrane i oslanjali se na biljne lijekove poput ljekovitog bilja, divljeg voća i čajeva od suhog lišća za regulaciju razine šećera u krvi i prevenciju dijabetesa. Dr Dimitrijević Srećković otkriva da su različiti listovi biljaka, među kojima su kupina, borovnica, dud, kopriva, ljupčac, pelen, ružmarin, maslačak, metvica, bosiljak, šipurak, cvijet kamilice, plod kleke, uz češnjak, svježi list maslačka.
Salata, plod borovnice i korijen, imaju sposobnost snižavanja razine glukoze, jačanja imunološkog sustava, eliminacije parazita i virusa te pozitivno utječu na regulaciju ukupnog metabolizma glukoze i lipida. Prema riječima dr. Dimitrijević Srećković, značajne promjene u ishrani u posljednjih nekoliko desetljeća rezultirale su odgovarajućim promjenama u našem zdravlju.
- U našem današnjem društvu, postoji značajan dio pojedinaca koji su klasificirani kao pretili, a široko je poznato da biti pretil ne može biti sinonim za biti zdrav. Moderna prehrana, čak i kod djece, sastoji se od značajnih količina zasićenih masti i masti životinjskog podrijetla.
Ove vrste masnoća ne samo da oštećuju krvne žile, već im nedostaje esencijalnih nutrijenata i pridonose trajnom osjećaju gladi, a tijelo opterećuju prekomjernim udjelom masti. Utjecaj naših prehrambenih izbora na naše tijelo i ponašanje ne može se podcijeniti. U svojoj praksi kao endokrinolog primijetio sam da slijeđenje personalizirane mediteranske prehrane u trajanju od samo šest mjeseci može dati statistički značajne rezultate.
To uključuje poboljšanja indeksa tjelesne mase, omjera struka i bokova, smanjenje inzulinske rezistencije, povećanu osjetljivost na inzulin, pozitivne učinke na razine lipida (kao što su LDL i HDL kolesterol), krvni tlak, razine homocisteina, agregaciju trombocita i aterosklerozu prevencija. Zanimljivo je da je post savršeno usklađen s načelima mediteranske prehrane.
- Zapravo, pouzdano tvrdim da uključivanjem kršćanskog posta u naše rutine možemo učinkovito spriječiti i liječiti ranije spomenute kronične bolesti, baš kao što bismo to učinili s mediteranskom prehranom.
U svom kliničkom i znanstvenom radu svjedočio sam transformativnoj moći posta, koju ne treba brkati s gladovanjem. Umjesto toga, podrazumijeva izbjegavanje životinjskih masnoća i bjelančevina koje nalazimo u jajima, mesu i mliječnim proizvodima, a prihvaćanje bogatog izbora voća, povrća, žitarica, riječne i morske ribe te raznih ulja, s posebnim naglaskom na dobrobiti maslinovog ulja.
Prema riječima liječnika, izbacivanje bjelančevina i masti životinjskog podrijetla iz prehrane dva puta tjedno dokazano povoljno djeluje na prevenciju raznih bolesti. Drevni običaj posta, poznat našem narodu stoljećima koji se tradicionalno održava srijedom i petkom, temelj je ove dijete.
Određeni pojedinci, uz dopuštenje svojih vjerskih vođa zbog specifičnih zdravstvenih stanja, mogu slijediti modificiranu verziju posta koja uključuje ulje i ribu. Post ima više važnih svrha, uključujući pročišćavanje tijela i uma od teške hrane i negativnih misli, kao i jačanje vlastite volje.
Uzdržavanjem od masne i bogate hrane ne samo da jačamo svoju odlučnost, već i oslobađamo svoj um od štetnih i destruktivnih misli. Štoviše, dokazano je da je post koristan u liječenju raznih zdravstvenih problema kao što su pretilost, metabolički sindrom, dijabetes, bolesti srca, moždani udar, masna jetra, depresija, neplodnost, pa čak i rak. Smanjenjem konzumacije proteina životinjskog podrijetla može se smanjiti rizik od raka, kao i razine homocisteina, čimbenika koji pridonosi razvoju ateroskleroze.
Optimalni rezultati postižu se redovitom tjelesnom aktivnošću u kombinaciji s uravnoteženom i hranjivom prehranom. Preporučljivo je slijediti mediteransku prehranu koja uključuje obilje dijetalnih vlakana i složenih ugljikohidrata dobivenih iz voća, povrća, žitarica, kao i mononezasićene masti iz maslinovog ulja i omega-3 polinezasićene masti iz morske ribe.
Ova dijeta također uključuje smanjenje unosa masti i proteina životinjskog podrijetla. Dodatno, svakodnevna šetnja ili brza šetnja u trajanju od najmanje trideset minuta, uz strukturiranu tjelesnu aktivnost pod vodstvom stručnjaka, može pozitivno utjecati na regulaciju metabolizma, smanjenje pretilosti te prevenciju predijabetesa, dijabetesa i povezana zdravstvena stanja.
