U današnjem članku vam pišemo o tome koliko zdravlje nakon šezdesete godine može otkriti o kvalitetu i dužini života. Mnogi ljudi vjeruju da je dugovječnost stvar sreće ili genetike, ali stručnjaci sve češće ističu da svakodnevne navike imaju mnogo veću ulogu nego što mislimo.
Kada osoba dođe u šezdesete, sedamdesete ili čak osamdesete godine bez ozbiljnih hroničnih bolesti, to je često znak da organizam i dalje funkcioniše stabilno i snažno. Tijelo koje uspije izbjeći najopasnije zdravstvene probleme uglavnom sporije stari, bolje podnosi stres i duže zadržava energiju i vitalnost. Ljudi koji u poznijim godinama ostanu aktivni i pokretni obično imaju jednu zajedničku stvar – godinama su vodili računa o svom zdravlju, čak i kroz male svakodnevne navike.
Jedna od najvećih prijetnji dugom životu jesu bolesti srca. Srce je centar cijelog organizma i svaki njegov problem može ostaviti posljedice na mozak, pluća i ostatak tijela. Visok krvni pritisak, loša cirkulacija i začepljene arterije razvijaju se godinama, često bez jasnih simptoma. Upravo zato ljudi ponekad ne primijete problem dok ne dođe do ozbiljnog upozorenja poput infarkta ili srčanog udara. Oni koji uspiju sačuvati zdravo srce do kasnijih godina života uglavnom imaju više energije, bolje pamćenje i stabilnije raspoloženje. Srce koje pravilno radi omogućava tijelu da dobija dovoljno kiseonika i hranjivih materija, što usporava proces starenja.
Veliku opasnost predstavlja i dijabetes, bolest koja ne utiče samo na nivo šećera u krvi. Mnogi ne shvataju koliko ova bolest može oštetiti organizam iznutra. Dijabetes postepeno slabi krvne sudove, nerve, oči i bubrege. Ljudi koji ga izbjegnu često imaju bolji metabolizam i stabilniji nivo energije tokom dana. Organizam tada lakše reguliše šećer, a unutrašnji organi ostaju funkcionalniji i otporniji na promjene koje dolaze sa starenjem. Upravo zbog toga doktori stalno upozoravaju koliko je važno paziti na ishranu i fizičku aktivnost još u mlađim godinama.
- Još jedan ozbiljan problem koji može potpuno promijeniti život jeste moždani udar. Ovaj poremećaj nastaje kada mozak ostane bez dovoljnog dotoka krvi ili kada dođe do pucanja krvnog suda. Posljedice mogu biti veoma teške – od problema s govorom pa sve do potpune nepokretnosti. Ljudi koji uspiju izbjeći moždani udar često imaju snažniji vaskularni sistem i zdravije krvne sudove. Takav organizam duže ostaje aktivan, a mentalne sposobnosti sporije slabe. Upravo dobra cirkulacija omogućava mozgu da pravilno funkcioniše i u starijim godinama.
Među bolestima kojih se ljudi najviše plaše nalazi se i rak. Ova bolest nastaje kada ćelije izgube kontrolu nad svojim rastom i počnu uništavati zdravo tkivo. Iako genetika igra određenu ulogu, stručnjaci ističu da način života može značajno uticati na rizik od razvoja malignih bolesti. Organizam sa snažnim imunitetom često uspijeva prepoznati i uništiti abnormalne ćelije prije nego što naprave ozbiljnu štetu. Ljudi koji tokom života izbjegnu teške oblike raka uglavnom vode računa o prehrani, izbjegavaju štetne navike i redovno kontrolišu zdravlje. Upravo prevencija i rana kontrola često prave najveću razliku.
Posebno važna za kvalitet života jesu i pluća. Hronične bolesti pluća mogu ozbiljno oslabiti cijeli organizam jer bez dovoljno kiseonika srce i mozak ne mogu pravilno raditi. Ljudi sa zdravim plućima uglavnom imaju više snage, bolje spavaju i lakše podnose fizičke aktivnosti. Disanje je nešto o čemu rijetko razmišljamo dok ne nastanu problemi, ali upravo sposobnost organizma da dobija dovoljno kiseonika utiče na gotovo svaki organ u tijelu. Dugogodišnje pušenje, zagađen zrak i nedostatak fizičke aktivnosti samo dodatno povećavaju rizik od problema s plućima.
Iako mnogi sanjaju dug život, stručnjaci upozoravaju da dugovječnost nije samo pitanje broja godina. Mnogo je važnije kako te godine izgledaju. Nije isto doživjeti osamdesetu godinu života uz energiju, pokretljivost i bistar um ili uz stalne bolove i ovisnost o tuđoj pomoći. Upravo zato ljudi sve više pažnje posvećuju prevenciji i zdravim navikama.
- Veliku ulogu igra svakodnevno kretanje. Čak i lagana šetnja može pomoći cirkulaciji, srcu i plućima. Zdrava ishrana bogata voćem, povrćem i prirodnim namirnicama pomaže organizmu da duže ostane snažan. Jednako važni su i redovni pregledi, jer mnoge bolesti mogu biti zaustavljene ako se otkriju na vrijeme.
Pored fizičkog zdravlja, važni su i socijalni kontakti. Ljudi koji održavaju prijateljstva, razgovaraju s porodicom i ostaju društveno aktivni često imaju bolje mentalno zdravlje i manje problema sa stresom i depresijom. Usamljenost može ostaviti ozbiljne posljedice na organizam, čak i kada osoba nema velike fizičke tegobe.
Na kraju, stručnjaci naglašavaju da niko ne može garantovati koliko će dugo živjeti. Genetika, okruženje i životne okolnosti igraju svoju ulogu. Ipak, odsustvo ozbiljnih bolesti nakon šezdesete godine života često pokazuje da je tijelo uspjelo sačuvati ravnotežu i otpornost. Zato mnogi smatraju da dug život nije slučajnost, već rezultat godina brige o sebi, svom tijelu i svakodnevnim navikama koje možda djeluju male, ali s vremenom prave ogromnu razliku
