Kako ljudi uđu u tridesete, mnogi sve teže podnose mliječne proizvode i često ih počnu izbacivati iz svoje prehrane, a da toga nisu svjesni. Iako se mliječni proizvodi često smatraju nutritivnom opcijom, određene vrste mogu nepovoljno utjecati na naše zdravlje, posebno u pogledu crijevne flore i tjelesne težine.
- Ispod su tri mliječne namirnice koje bi trebalo ograničiti ili u potpunosti izbjegavati. Punomasno mlijeko Iako punomasno mlijeko obiluje hranjivim tvarima, ono također sadrži značajnu količinu zasićenih masti. Pretjerano uživanje može dovesti do pretilosti i povećati vjerojatnost srčanih bolesti.
Nadalje, prema Harvardu T.H. Chan School of Public Health, poremećaji crijevne flore mogu se pojaviti kod nekih pojedinaca, što može dovesti do probavnih problema. 2. Jogurt s dodanim sastojcima Brojni jogurti koji su danas dostupni sadrže dodane šećere i umjetne arome, ostavljajući dojam zdravog izbora, ali zapravo mogu naštetiti vašem zdravlju. Prema časopisu Journal of Nutrition, ovi dodaci prehrani mogu poremetiti ravnotežu crijevne flore i dovesti do debljanja.
- Preporučljivo je odlučiti se za jogurt koji sadrži niske razine šećera i bez aditiva. 3. Kremasti sirevi i vrhnja Krem sirevi i kiselo vrhnje često sadrže povišene razine zasićenih masti i kalorija. Njihova redovita konzumacija može dovesti do povećanja tjelesne težine, a njihov visok udio masti može imati negativne učinke na zdravlje srca.
Prema American Journal of Clinical Nutrition, ova hrana može izazvati upalne reakcije u tijelu, potencijalno još više naštetiti crijevnoj flori. Dok mliječni proizvodi mogu pridonijeti zdravoj prehrani, ključno je prepoznati koji mogu predstavljati rizik za vaše dobrobit.
- Punomasno mlijeko, aromatizirani jogurti i krem sirevi mogu poremetiti crijevne bakterije i suptilno dovesti do debljanja. Odabir prirodnih, nerafiniranih proizvoda i umjereno uživanje u mliječnim proizvodima općenito je najmudriji pristup.
BONUS TEKST
Do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije mogla bi osjetiti zamućenje pri gledanju udaljenih objekata. Vid se obično zanemaruje dok se ne pojave problemi, a sve je češća pojava kratkovidnosti ili miopije. Prema riječima oftalmologa prof. dr. Igora Kovačevića, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa značajan porast problema s vidom, predviđajući da bi do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije mogla biti pogođena kratkovidnošću.
- Zdravlje naših očiju dodatno se pogoršalo zbog pandemije i povećanog vremena provedenog pred ekranom, no brojni slučajevi oštećenja vida mogu se spriječiti. Na primjer, on naglašava da su redoviti pregledi ključni za prepoznavanje i rješavanje problema kao što su katarakta i glaukom, dok također otkriva sedam tipičnih načina na koje nenamjerno štetimo svom vidu. Sedam navika koje štete vašem vidu.
Zateknete se kako sve više vremena posvećujete ekranu. U današnjoj digitalnoj eri, brojni pojedinci provode nebrojene sate pred računalima, telefonima ili televizorima. Dugotrajno izlaganje plavom svjetlu može rezultirati umorom očiju, suhoćom i padom kvalitete vida; stoga je preporučljivo raditi pauze svakih 20 minuta. Koristite naočale koje nemaju UV zaštitu.
- UV zrake mogu oštetiti oči i povećati vjerojatnost razvoja katarakte i raznih drugih bolesti. Naočale koje nemaju zaštitnih značajki ne samo da ne štite oči, već ih izlažu dodatnim opasnostima. Obavezno odabrati naočale označene oznakom UV400. Vaša prehrana je neadekvatna i nedostaje joj bitnih nutrijenata. Za očuvanje zdravlja očiju ključno je imati prehranu koja obiluje voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama koje se nalaze u izvorima poput masne ribe, avokada i orašastih plodova.
Suprotno tome, nedostaci vitalnih nutrijenata, uključujući vitamine A, C i E, mogu rezultirati problemima s vidom. Vi pušite. Utjecaj pušenja na zdravlje je velik i utječe na različita područja, uključujući i vid. Istraživanja pokazuju da se osobe koje puše suočavaju s povećanom vjerojatnošću razvoja katarakte i makularne degeneracije. Izbjegavajte korištenje preporučenih naočala.
- Neophodno je redovito nošenje naočala koje vam je propisao liječnik. Nepoštivanje ovog savjeta može rezultirati povećanim naprezanjem očiju i opadanjem kvalitete vida. Obavljajte zadatke ili čitajte u uvjetima lošeg osvjetljenja. Neadekvatno osvjetljenje može dovesti do naprezanja očiju, a bavljenje čitanjem ili radom u slabo osvijetljenom okruženju može pogoršati probleme s vidom.
Bitno je osigurati dovoljno osvjetljenja tijekom čitanja ili rada. Odričete se rutinskih pregleda. Mnogi često podcjenjuju važnost rutinskih pregleda očiju, ali rano prepoznavanje problema s vidom može izbjeći teže komplikacije. Ako primijetite bilo kakve promjene u vidu, svakako zakažite termin.
