Danas otkrivamo nešto malo više o spavanju i zdravoj količini sna. Saznajemo svake godine nove stvari o spavanju i vezi sa zdravljem, genetikom i drugim faktorima. Stoga je važno znati kako kvalitetno odmoriti svoje tijelo.
- San je neophodan za očuvanje opće dobrobiti, osobito za one koji imaju kronične zdravstvene probleme. S obzirom na to da svaki pojedinac posjeduje jedinstvene osobine, prilagođavanje spavanja osobnim zahtjevima i dnevnim rasporedima je ključno.
Međutim, postoje univerzalne preporuke koje se tiču količine sna koja se preporučuje za različite faze života. Preporuke koliko dugo treba spavati:
– Novorođenčad (0-3 mjeseca): 14-17 sati.
– Bebe (4-11 mjeseci): 12-15 sati.
– Mala djeca (1-2 godine): 11-14 sati
– Predškolci (3-5 godina): 10-13 h.
– Školski uzrast (6-13 godina): 9-11 sati
– Adolescenti (14-17 godina): 8-10 sati
– Mladi odrasli (18-25 godina): 7-9 sati
– Odrasli (26-64 godine): 7-9 sati
– Seniori (65 godina i stariji): 7-8 sati
- Nedosljedni obrasci spavanja mogu pogoršati simptome depresije. Nedovoljno sna može uzrokovati glavobolje i poremetiti neurotransmitere poput serotonina. Nasuprot tome, prekomjerno spavanje može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Produljena razdoblja neaktivnosti tijekom sna mogu rezultirati bolovima u leđima. Pretjerano spavanje također može ometati metabolizam, uzrokujući pohranu energije kao masnoće i povećava vjerojatnost srčanih bolesti. Važno je uspostaviti i pridržavati se dosljedne rutine spavanja. Ako se osjećate umorno, razmislite o tome da se osvježite tuširanjem i bavite se nekom vrstom tjelesne aktivnosti.
Kako biste poboljšali hidrataciju, pijte vodu čim se probudite. Značenje sna igra ključnu ulogu u našem fizičkom i mentalnom zdravlju. Pridržavanjem preporučenog trajanja spavanja i njegovanjem korisnih navika spavanja možete poboljšati ukupnu kvalitetu života i smanjiti rizik od brojnih zdravstvenih problema.
BONUS TEKST
Anksioznost se može manifestirati raznim fizičkim simptomima, poput drhtavice, ubrzanog rada srca, vrtoglavice, pretjeranog znojenja i otežanog disanja. Često potaknuto strahom od poniženja, smrti ili drugih neodoljivih štetnih događaja, ovo stanje može biti duboko iscrpljujuće i utjecati na svakodnevne aktivnosti.
- Korijen sladića (Glycyrrhiza glabra), biljni saveznik u borbi protiv tjeskobe, služi kao prirodno rješenje za te probleme. Poznata po svojim ljekovitim svojstvima, ova biljka sadrži spoj sličan kortizolu, koji pomaže tijelu da se učinkovitije nosi sa tjeskobom i stresom.
Nadalje, potiče optimalan rad nadbubrežnih žlijezda i potiče racionalno razmišljanje. Za pripremu čaja od korijena sladića usitnite komadić korijena sladića i stavite ga u posudu napunjenu vrućom vodom. Pustite da vrije trideset sekundi prije nego što ga skinete s vatre. Nakon toga ostavite smjesu da odstoji dvadesetak minuta, procijedite je i poboljšajte okus dodavanjem žličice meda ili agavinog sirupa.
Svake godine pojavljuju se novi uvidi o spavanju i njegovoj povezanosti sa zdravljem, genetikom i raznim drugim elementima. Stoga je ključno razumjeti kako pravilno odmoriti svoje tijelo. Korijen sladića pomaže u poticanju mira i ublažavanju simptoma povezanih sa stresom i tjeskobom.
Osim toga, može pomoći kod kompulzivnih radnji koje proizlaze iz neizvjesnosti, poput opetovane provjere jesu li vrata osigurana ili osiguravanja da je plin isključen. Redovito pijenje ovog čaja može pomoći u obnavljanju tipičnog funkcioniranja i umanjiti nadmoćne emocije kao što su strah i depresija.
Za osobe koje se suočavaju s tjeskobom i stresom, korijen sladića predstavlja prirodno rješenje koje nudi olakšanje bez potrebe za lijekovima. Uživanje u ovom čaju može biti početni korak ka izlasku iz nepopustljivog kruga tjeskobe.
