Otkrijte esencijalni mineral koji bi žene starije od 50 godina trebale uvrstiti u svoju prehranu – vodite računa o znakovima koji ukazuju na nedostatak. Ovaj vitalni mineral igra ključnu ulogu u zdravlju, mladosti i ravnoteži hormona, a evo koje namirnice su njime bogate!

  • Kako žene dođu u 50-te, podvrgavaju se promjenama u hormonalnim razinama, ulaze u menopauzu i susreću se s raznim simptomima, od kojih neki mogu biti neugodni. Zbog toga je usredotočenost na prehranu i zdravlje ključna i za dugovječnost i za ljepotu. Primarne prijetnje vašem zdravlju, mladolikom izgledu i vitkoj liniji nedvojbeno su šećer, prerađena hrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i stres.

Osim toga, ključno je održavanje raznolike prehrane koja uključuje sve bitne vitamine i minerale, pri čemu se jedan mineral posebno ističe u ovoj fazi – SELEN. Poznat po svojim snažnim antioksidativnim svojstvima, selen pomaže u usporavanju procesa starenja tijela, neutralizira slobodne radikale i pozitivno utječe na zdravlje kože i kose.

  • Nadalje, igra vitalnu ulogu u smanjenju rizika od hormonske neravnoteže, što selen čini posebno značajnim za žene koje se približavaju menopauzi. Zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima, jača imunološki sustav dok usporava vanjske i unutarnje procese starenja. Osim toga, potiče zdravlje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Njegov pozitivan učinak proteže se na živčani sustav, pomažući u upravljanju stresom.

 

Nadalje, igra ulogu u apsorpciji određenih vitamina. Razine selena treba testirati u laboratoriju, iako postoje i znakovi koji upućuju na to da možda imamo manjak. Stalni osjećaji umora i slabosti, uz hormonske i kardiovaskularne probleme za koje nema jasnih objašnjenja.

  • Može doći do propadanja kože, kose i noktiju, zajedno s promjenama boje noktiju. Ovi simptomi mogu proizaći iz bezbrojnih temeljnih čimbenika. Stoga je preporučljivo potražiti savjet liječnika i izbjegavati samopropisivanje suplemenata jer prekomjerni unos selena može predstavljati zdravstveni rizik.

Koje su namirnice bogate selenom? Razmislite o tome da u svoju prehranu uključite: plodove mora i ribu, pistacije, jaja, gljive, pšenične i zobene mekinje, kokos, sir, suncokretove sjemenke i orašaste plodove, češnjak i masti.

  • S druge strane, određene namirnice mogu spriječiti apsorpciju selena, uključujući peciva, slatkiše i gazirana pića. Konzumacija otprilike 50 grama gljiva, 70 grama kokosa ili jednog do dva brazilska oraha dnevno osigurat će vam održavanje odgovarajuće razine selena u vašem tijelu.

BONUS TEKST

Proteklih dana u Specijalnoj bolnici Sveti Sava zabeležen je porast pacijenata sa teškim moždanim udarom za oko 50 odsto. Dr Tatjana Golubović za RTS je razgovarala o tome ko je najugroženiji zbog ovih povišenih temperatura i dala smernice kako da se zaštitimo.

U pravilu dolazi do porasta broja pacijenata kako dolaze vrućine, no konkretno od prošlog vikenda do danas bilježimo primjetan porast pacijenata s teškim moždanim udarom. Odjel intenzivne njege trenutno radi punim kapacitetom.

Porast teških moždanih udara ovog ljeta, navodi dr. Golubović, može se pripisati činjenici da su zbog dugotrajnih vrućina iscrpljeni mehanizmi prilagodbe, osobito kod starijih osoba. Moždani udari mogu se klasificirati kao ishemijski ili hemoragijski; prva je posljedica začepljene krvne žile, dok je druga uzrokovana rupturom koja dovodi do krvarenja u mozgu.

Dr. Tatjana Golubović pojašnjava da pod teškim moždanim udarom podrazumijevamo osobe koje imaju značajna neurološka oštećenja, uključujući potpuni gubitak funkcije jedne strane tijela, nemogućnost govora i promjene u stanju svijesti. Hemoragijski udari najčešće su potaknuti skokovima krvnog tlaka, a česte fluktuacije povišene temperature dovode do širenja i skupljanja krvnih žila.

Kod starijih osoba, čije su stijenke krvnih žila oslabljene, one ne mogu podnijeti te promjene. Varijacije temperature također utječu na ishemijske moždane udare, što rezultira promjenama u gustoći krvi i koagulaciji što može pridonijeti razvoju krvnih ugrušaka. “Iako nisu toliko česti, hemoragijski moždani udari su trenutno zastupljeniji”, navodi Golubović.

 

Besplatno