Što je bio razlog Titove odluke da nikada ne posjeti grobove oca, majke i tek rođenog sina? Unatoč opsežnom proučavanju, još uvijek postoje brojni aspekti Brozova života obavijeni velom tajne. Začudo, šira javnost uglavnom nije upoznata s činjenicom da su njegovi roditelji pokopani u Kupincu, mjestu poznatom po Vladku Mačeku, a da sam Tito nikada nije kročio tim krajem.
- Ova posebna priča, usredotočena na grob u Kupincu, služi kao katalizator za najraširenije teorije zavjere oko Broza. Te teorije tvrde da on nije bio samo zagorski seljak, već ruski aristokrat ili izdanak austrijskog plemića. Razlog njegove odsutnosti s grobova roditelja i djeteta ostaje misterij. Prije više od 90 godina, pod okriljem mraka, dvije osobe viđene su kako kopaju malu rupu na groblju Kupinec.
Ova je rupa bila namijenjena za smještaj novoizrađenog lijesa za malo dijete. Muškarci su izvršili svoj zadatak bez straha da će biti otkriveni, jer je cijelo selo čvrsto spavalo. Jedan od tih ljudi, Franjo Bistrica, prethodno je pomagao prijatelju u izradi lijesa, a sada je zajedno s njim kopao rupu. Godine 1920. dvije se osobe nađu u činu pokapanja tek rođenog dječaka starog tek dva dana. Ovo dijete je igrom slučaja sin Franjinog poznanika, Josipa Broza, koji će s vremenom steći svjetsku slavu pod nadimkom Tito.
- Pravno govoreći, dječaku nisu mogli dolično pokopati. Zbog nekrštenja, crkvene su vlasti zabranile sahranjivanje nekrštenog djeteta na groblju. No, takve prepreke nisu mogle pokolebati Titov nesalomljivi duh. Bez ikakve komemoracije položio je sina u neobilježeni grob. Nedavno se uputio u Kupinec, selo pokraj Jastrebarskog, gdje su mu se roditelji doselili iz Kumrovca. Godine 1912.
Titov otac Franjo dobio je kuću od banke kod koje je bio zaposlen, a koja je posjedovala posjed u Kupincu, prvenstveno šumu u kojoj je Franjo radio kao šumar. Tito je iz Rusije stigao u pratnji prve supruge Pelagije. U knjizi Vladimira Dedijera “Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita” Tito donosi prikaz svog povratka u domovinu. “Stigao sam jedne noći i zatekao oca i jednog od brata kako večeraju. Obavijestili su me da je moja majka Marija umrla 1918. godine. Nekoliko sati kasnije moja supruga rodila je naše prvo dijete, sina. Tragično je preminuo dva dana kasnije“, ispričao je Tito.
- Dok je Kumrovec i dalje poznat kao rodno mjesto Josipa Broza Tita, Kupinec je uglavnom zaboravljen. Spomen-kamena u kojoj su posmrtni ostaci Titove majke Marije, oca Franje i sestre Tilde izvanredno je očuvana. Održavanje lokaliteta sada je odgovornost lokalnih radnika, iako su za vrijeme postojanja Jugoslavije o njemu brinuli vojnici Jugoslavenske narodne armije (JNA). Nemoguće je zanemariti kontrastni tretman članova Titove obitelji.
Natpis na ploči istaknuto glasi “Titova majka”, ali se Franjo naziva jednostavno “otac”, a ne “tata”. Ova razlika ne čudi s obzirom na Titov nepopustljiv stav prema ocu koji je nakon majčine smrti stupio u vezu s udovicom. Međutim, čovjek se ne može a da se ne zapita počivaju li pravi roditelji bivšeg maršala u tom grobu. Istraga koju je proveo Vladimir Dedijer istraživala je podrijetlo i nastanak teorije o ruskom operativcu koji je predvodio antifašistički pokret u Jugoslaviji.
- Već 1941. novine u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji izvještavaju o tom navodnom ruskom agentu Titu. Primarni izvor ovih tvrdnji bio je Draža Mihailović. Nakon sastanka Tita i vođe četnika u rujnu 1941., Draža je počeo širiti tvrdnje da Tito nije bio Jugoslaven, već Rus. Rusi su te tvrdnje brzo opovrgnuli i obavijestili Britance da je teorija o njihovom agentu potpuno izmišljena. Shodno tome, saveznici su Mihailovićeve informacije odbacili kao samo neistine. Ipak, do danas je ostala intrigantna priča o tome kako je zagorski seljak izronio iz kumrovečke magle i otisnuo se u široki svijet.
Njegov životni stil bio je nesvakidašnji, nimalo nalik skromnom podrijetlu Kumrovca ili Kupinca. U drugom dijelu svog života oslanjao se na stručnost renomiranih stilista iz cijelog svijeta, uključujući i svoju suprugu Jovanku, koja je imala ulogu njegove osobne kume modne vile. Međutim, kako je rastao, shvatio je da mora pobjeći iz njezinih kandži. Jovanka je dane provodila udobno smještena uz kamin u njihovoj rezidenciji u Užičkoj 15, revno prelistavajući sjajne modne časopise.
- Oči bi joj zasjale od uzbuđenja dok bi pregledavala stranice, posebno očarana elegantnim dizajnom Diora, najnovijim kreacijama Nine Ricci i bezvremenskom privlačnošću Chanela. Pomno je proučavala najsuvremenije trendove u frizerstvu sa svih strana svijeta. Naoružana olovkom i komadom papira, skicirala bi svoje željene krojeve haljine, žudeći da ih posjeduje. Jedna joj je posebna frizura privukla pozornost – šik punđa koju je odmah prihvatila kao svoj prepoznatljiv look.
Tijekom godina, bezbrojne su žene oponašale njezin kultni stil. Prije dvije godine, Jovanka bi uljepšavala protokolarne susrete sa stranim uglednicima, odišući sofisticiranošću ravno s pariških pista. Kao prvoj dami, nije joj bilo dopušteno prihvaćati najnovije modne hirove u stvarnom vremenu. Umjesto toga, najbolji jugoslavenski krojači pomno su rekreirali njezine odabrane kombinacije iz kolekcija renomiranih svjetskih modnih kuća, osiguravajući joj da ostane modna trendseterica.
- Iz Engleske i Francuske stizali su najfiniji i najskuplji materijali, uključujući svilu, čipku i brokat. Tito je duboko obožavao elegantnu odjeću i bio je jako ponosan na svoju suprugu koja je povremeno zasjenila ne samo druge prve dame, već čak i kraljice. Žudio je za njom da izgleda besprijekorno u svakoj prilici. Desetljećima kasnije, osoblje Povijesnog muzeja naišlo je na dosad neviđene fotografije Jovanke zadubljene u čitanje časopisa, uz njezine skice ukrašene zamršenim dizajnom.
Unutar Titove bivše rezidencije, uredske police držale su jedinstvenu zbirku knjiga koje su služile i kao kutije. Svaka kutija sadržavala je impresivan raspon od 100 do 150 fotografija, pedantno poredanih kronološkim redom. Ove kožne kutije, kojih je bilo preko 700, nalazile su se u radnoj sobi Jovanke Broz. Vrh svake kutije krasio je sažeti opis njezina sadržaja. Zapanjujuće, naše je otkriće dalo nevjerojatnih ukupno 150.000 fotografija.
- Ove zadivljujuće slike uhvatile su Broza tijekom njegovih diplomatskih putovanja diljem svijeta u slavnim desetljećima 1950-ih i 1960-ih. Udubljeni u naše istraživanje, trebao nam je cijeli tjedan da temeljito ispitamo samo jednu kutiju. Putem ovih fotografija promatrali smo evoluciju njihove odjeće i otkrili gdje se nalaze. Naime, Jovanka bi tijekom putovanja u inozemstvo mijenjala svoju odjeću i do šest puta dnevno”, otkrila je Dušica Knežević, koautorica izložbe Povijesnog muzeja.
U suradnji s kustosom Momom Cvijovićem posvetili su tri mjeseca brižljivom organiziranju izložbe koja prikazuje izvanrednu kolekciju Titovih odijela, uniformi, cipela, šešira, ali i Jovankinog izuzetnog nakita i fotografija na kojima su njene zadivljujuće haljine. No, moglo bi se zapitati zašto pojedine haljine iz Jovankinog ormara nema na izložbi. Godine 1997. Slobodan Milošević se nastanio u kući u kojoj su bile brojne fotografije i odjeća koja je pripadala Titu. Jovanka, njegova supruga, prije odlaska pedantno je spakirala cijelu kolekciju odjeće i osobnog nakita. Unatoč našim pokušajima da dopremo do nje putem pisama, odlučila je ne odgovoriti.
