U ovom članku Vam otkrivamo šta to stručnjaci tvrde kada je glavna tema razgovora vrtlarstvo i koji su njihovi odgovori na pitanje kako će vrt biti otporniji i manje zahtevan za održavanje kada uvjeti postanu ekstremni…
Klimatski ekstremi postali su neizbježan dio našeg svakodnevnog života, a od početka ovog stoljeća, a posebno u posljednjim desetljećima, bilježimo njihove sve češće i intenzivnije pojave. Iako se mnogi i dalje spore o tome je li globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima ili je samo dio prirodnog ciklusa, Blic ističe kako je nemoguće ignorirati činjenicu da temperatura na Zemlji raste, a samim tim i učestalost klimatskih ekstremnih pojava. Zemljina atmosfera postaje poput ekspres-lonca, a posljedice toga vidljive su u formi suša, obilnih kiša, vjetrova i poplava koji se smjenjuju u različitim dijelovima svijeta. Takvi uvjeti nisu poštedili ni regiju u kojoj živimo, što izravno utječe na vrtove i poljoprivredu.
Posljednjih godina klimatski ekstremi izazivaju velike probleme u vrtovima. Dugotrajne suše često naglo prekidaju obilne kiše, dok se ljeti visoke temperature smjenjuju s naglim hladnim valovima. Kraj zime, koji je obično blag, može donijeti neočekivane snježne padavine ili kasni mraz koji ugrožavaju vegetaciju.
- -Jutarnji.hr piše kako su takvi uvjeti povoljni za širenje štetnika i invazivnih biljaka, koje dodatno ugrožavaju ravnotežu u vrtovima. Međutim, cilj ovog teksta nije izazvati paniku, već ponuditi rješenja koja mogu pomoći vrtovima da postanu otporniji na klimatske promjene, a time i lakši za održavanje.
Takozvani klasičan vrt, koji je sagrađen na osnovi estetike i spontanog izbora biljaka, suočava se s velikim izazovima. Najčešće se sastoji od ukrasnih grmova, cvjetnica, drveća i travnjaka, a povrtnjak je uglavnom smješten na otvorenim gredicama. U takvim uvjetima, navodnjavanje je često neefikasno, jer sustavi poput vrtnih crijeva ili kantama troše velike količine vode uz slab rezultat. Na velikim oborinama, voda se ne odvodi pravilno, stvarajući lokve koje dugo ostaju na tlu ili, u suprotnom, uzrokuju eroziju i vododerine. Telegraf naglašava kako klasičan sustav zalijevanja i nedostatak odgovarajuće drenaže čine vrtove vrlo ranjivima na klimatske ekstreme.
- Za suočavanje s tim problemima, potrebno je poduzeti promjene u dizajnu vrtova, kako bi postali otporniji na klimatske uvjete i smanjili potrebu za održavanjem, vodom i dodatnim ulaganjima. Jedno od rješenja koje sve više uzima maha u europskoj praksi, prema DHMZ i Climate-ADAPT, jest projektiranje vrtova s rješenjima koja su već ispitana i bazirana na dugogodišnjoj iskustvu u otpornosti na klimatske promjene. Sustavi dizajnirani za ekstremne uvjete koriste tlo koje je propusno i otporno na sušu, smanjuju isparavanje, a koriste biljke koje podnose deficit vode. Uz to, važna je i prilagodba tla za bržu infiltraciju vode i usporavanje otjecanja, što se postiže raznim barijerama i strukturama u vrtu.
Ukratko, pravi način dizajniranja otpornog vrta uključuje nekoliko ključnih elemenata. U sušnim uvjetima, najvažniji faktor je kontrola isparavanja i korištenje biljaka koje su štedljive s vodom, poput lavande, smilja, kadulje i ružmarina. Takve biljke ne samo da podnose visoke temperature, već čine vrt vizualno atraktivnim i održivim, smanjujući potrebu za čestim zalijevanjem.
Gardens Illustrated naglašava važnost kombiniranja biljnih vrsta koje su otporne na sušu i visoke temperature, a sve u svrhu smanjenja rada i resursa. Povećana bioraznolikost također smanjuje rizik od napada štetnika i bolesti, čime se smanjuju potrebe za pesticidima i drugim kemikalijama.
- Društvena i ekološka odgovornost također dolaze do izražaja u konceptu sušnog mediteranskog modela, koji se može primijeniti i izvan obalne regije. Ovaj model temelji se na sadnji biljaka koje traže malo vode i uspijevaju na siromašnim, dobro dreniranim tlima. Smilje, lavanda i ružmarin ključne su vrste u ovom modelu, dok kontinentalni vrtovi mogu biti obogaćeni s vrstama koje podnose hladnije zime, poput javorova i drijena. Filippi (2008) tvrdi da je ovaj model zasnovan na logici štednje vode i otpornosti na hladnoću, čime vrtovi u kontinentalnim uvjetima postaju otporniji na klimatske ekstreme.
Dizajniranje drveća u vrtu također je važno za mikroklimu. Li i sur. (2024) potvrđuju da pravilno postavljena drveća snižavaju temperaturu ljeti i propuštaju sunce zimi, smanjujući potrebu za hlađenjem ili grijanjem. Drveće, poput poljskog javora ili gledičije, može pružiti hlad na ključnim mjestima, poput terasa i prozora, čime se poboljšava udobnost boravka u vrtu i smanjuje potrošnja energije. Dodatno, sadnja trajnica koje podnose sušu, poput kadulje i vlasulje, smanjuje potrebu za stalnim zalijevanjem i održavanjem.
- Na kraju, važan dio otpornog vrta je i sustav za upravljanje oborinama. ICLEI (2022) naglašava važnost kišnih vrtova koji omogućuju prikupljanje i infiltraciju oborinskih voda, smanjujući eroziju i pritisak na sustave odvodnje. Ovi vrtovi omogućuju da voda koja pada u dvorištu bude sigurno upijena i vraćena u tlo, čime se smanjuje potreba za dodatnim navodnjavanjem.
Kombinacija svih ovih elemenata rezultira vrtom koji je otporniji na klimatske promjene, zahtijeva manje resursa za održavanje i smanjuje rizik od štete. Ovakav pristup ne samo da pomaže u zaštiti okoliša, već omogućava i dugoročno smanjenje troškova. Kasprzyk i sur. (2022) tvrde da je ovaj model održiv i dugoročan, te da nudi efikasno rješenje za izazove koji dolaze s klimatskim ekstremima.
