Sigurno ste svjesni katastrofalnih vrućina koje su u zadnje vrijeme zadesile naš dio svijeta. Klimatske promjene su ovo ljeto učinile nesnošljivim i budućnost ne izgleda kao da ide na bolje. Ovo su namirnice koje trebate izbjegavati dok je vruće.
- S dugotrajnom prisutnošću visokih temperatura u našem području, brojni pojedinci imaju zdravstvenih problema, što rezultira prenapučenošću hitnih službi. Kako bismo očuvali svoju dobrobit u ovim okolnostima, neophodno je da odredimo prioritet u izboru prehrane.
Stalna eskalacija temperatura utjecat će na naše cjelokupno fizičko zdravlje. Posljedično, neizbježno će se povećati vjerojatnost dehidracije, praćena povećanom osjetljivošću na niz drugih zdravstvenih problema. Srbija se trenutno suočava sa značajnim razdobljem sparine. Kako bismo zajamčili osobnu sigurnost i dobrobit, zdravstveni djelatnici savjetuju da se sklonite u zatvorenom prostoru u vremenu od 10 do 17 sati.
- Preporučljivo je sudjelovati u aktivnostima na otvorenom, kao što su šetnje i pauze, samo nakon navedenog vremenskog okvira. Za vrhunsku udobnost, preporučljivo je osigurati odgovarajuću ventilaciju u prostoriji.
Opće je poznato da se predviđa da će temperature nastaviti rasti, što bi moglo utjecati na naše cjelokupno fizičko stanje. Kao rezultat toga, rizik od dehidracije neizbježno će porasti, zajedno s povećanom osjetljivošću na niz zdravstvenih problema.
Čini se da toplinski val koji trenutno vlada u Srbiji tek počinje. Zdravstveni stručnjaci savjetuju da ostanete u kući između 10 i 17 sati, a tek nakon tog vremena izađite van kako biste napravili pauze i omogućili ulazak svježeg zraka. Bez sumnje, temperatura će nastaviti rasti, utječući na naše cjelokupno fizičko zdravlje.
Kao rezultat toga, neizbježno će porasti rizik od dehidracije, zajedno s povećanom osjetljivošću na niz zdravstvenih problema. Kako bismo proaktivno spriječili moguće probleme, u našoj je moći suzdržati se od konzumiranja hrane koja može izazvati nelagodu. Na web stranici Continentalhospitals.com nalazi se zbirka namirnica kojih se treba kloniti tijekom izlaganja suncu.
Iako može biti primamljivo, preporuča se suzdržati se od uživanja u alkoholnim i slatkim pićima dok se sunčate na suncu. Umjesto da birate gazirana pića, komercijalno proizvedene voćne sokove ili energetska pića, bilo bi bolje prijeći na čaj ili vodu kao piće po izboru. Kako biste svojoj vodi dodali dašak raznolikosti, možete poboljšati njezin okus ubacivanjem kriški krastavca i daškom okrepljujućeg limuna.
Preporučljivo je izbjegavati začinjenu i masnu hranu tijekom boravka na otvorenom tijekom vrućih ljetnih dana. Isto tako, mudro je suzdržati se od konzumiranja vrućih i začinjenih obroka, jer oni mogu povećati otkucaje srca i povećati tjelesnu temperaturu. Kako bi se regulirala tjelesna temperatura, tijelo se prirodno hladi procesom znojenja, što zahtijeva nadoknadu izgubljene vode.
- Zajedno s vodom, znojenjem se iz tijela izbacuju i vitalne soli i elektroliti. Stručnjaci preporučuju dosljedan unos vode, bez obzira na žeđ, kako bi se održala odgovarajuća razina hidratacije. Kada je riječ o obnavljanju elektrolita, i kokosova voda i sportski napitci su prikladan izbor.
Kada je riječ o sportskim pićima, važno je voditi računa o količini šećera u njima. Ako tražite revitalizirajuću i hidratizirajuću zamjenu, zašto ne biste isprobali rashlađujuće biljne čajeve poput kamilice ili paprene metvice? Još jedna izvrsna opcija za održavanje hidratacije je odlučivanje za prirodne sokove koji ne sadrže dodatne šećere, osobito one dobivene od voća ili povrća s visokim udjelom vode poput lubenice, krastavca ili naranče.
Kad temperatura poraste, odabir izotoničnih napitaka koji sadrže elektrolite može se pokazati korisnijim od običnog pijenja vode. Ovi specijalizirani napitci imaju sposobnost obnavljanja vitalnih elektrolita poput natrija, kalija i magnezija, koji su ključni za održavanje odgovarajuće ravnoteže tekućine i maksimalnu funkciju mišića.
Nadalje, izotonični napici obično sadrže male količine šećera, što pomaže u brzoj apsorpciji tekućine u tijelu. Za postizanje revitalizirajućeg učinka Darija Vranešić Bender, nutricionistica Zavoda za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i ravnateljica Vitaminoteke, preporučuje konzumaciju 1-2 litre hladne vode dnevno. Vranešić Bender predlaže da je najbolji izbor za hidraciju ljeti pijenje izvorske i mineralne vode, uz nezaslađene čajeve i izotonične napitke. Ljeti je uobičajen instinkt za uzimanjem hladnih napitaka.
No, za učinkovitiji osjećaj hlađenja preporuča se konzumiranje tekućine sobne temperature ili uživanje u toplim čajevima i napitcima. Zanimljivo je da u zemljama s konstantno vrućom klimom prevladava tradicija konzumiranja toplih čajeva. Vranešić Bender sugerira da pića koja sadrže alkohol, gaziranost, dodane šećere i visoku razinu kofeina ne samo da dehidriraju tijelo, već i remete obrasce spavanja.
- Konzumacija određenih pića tijekom ljetne sezone, poznatih po svojim stimulativnim svojstvima, može poremetiti prirodni ciklus sna u tijelu. Zbog toga nutricionistica preporučuje suzdržavanje od konzumiranja takvih pića.
Nasuprot tome, ljudi se često prepuštaju osvježavajućim poslasticama poput sladoleda i ledene kave kako bi pobijedili ljetne vrućine. Umjereno uživanje u sladoledu može pružiti trenutačno olakšanje od visokih temperatura. Ključno je uzeti u obzir visok sadržaj šećera prisutan u većini vrsta sladoleda, jer to može dovesti do naglih promjena razine šećera u krvi. Nadalje, šećer ima sposobnost potaknuti pojačanu žeđ zbog svog utjecaja na proizvodnju urina i tjelesne potrebe za dodatnom vodom da bi ga metabolizirao.
Osim toga, konzumacija slatke hrane može opteretiti probavni sustav, što može biti posebno problematično za osobe koje već imaju povišenu tjelesnu temperaturu. Primjena identičnog koncepta na ledenu kavu posve je izvediva. Ipak, osim šećera, sadrži i kofein, koji ima blagi diuretski učinak, iako slabiji od alkohola.
- Stoga stručnjaci predlažu odabir zdravijih alternativa poput smrznutog voća. Vranešić Bender tvrdi da sve više znanstvenih dokaza govori o prednostima mediteranske prehrane, čineći je vrhunskim izborom za ljetne mjesece.
Prema riječima nutricionistice, mediteranska prehrana ne uključuje samo ribu, maslinovo ulje te svježe voće i povrće, već naglašava i konzumaciju žitarica, posebice cjelovitih žitarica, te nemasnih mliječnih proizvoda. Dodatno, mediteranska kuhinja obogaćena je raznim svježim začinima koji značajno doprinose prevenciji bolesti.
