Svekrva mi je često dodavala svoj telefon da izbrišem svoje poruke i drugi sadržaj, jer to nije mogla učiniti sama.
Jednog sam dana, na svoje iznenađenje, naišla na poruku koja je započinjala imenom mog muža (jedina varijacija u brojevima bila je jedna znamenka), što me zainteresiralo i navelo me da je otvorim i pročitam.
“Dobar dan! U blizini sam! Budući da je mama podijelila tvoj broj, možemo popričati uz kavu ako želiš. “Moja svekrva je odgovorila: ‘Pogriješila sam; dala sam ti svoj broj umjesto njegovog.
Međutim, molim te, nemoj spominjati da sam ga podijelila s tobom ako na kraju razgovaraš s njim.’ U središtu rasprave je njegov bivši partner koji živi u inozemstvu. Očekujem dolazak djeteta. U braku smo šest godina. Što trebam prenijeti?
BONUS TEKST
Važnost održavanja redovitih vremena obroka ne može se precijeniti, jer njihovo zanemarivanje može dovesti do štetnih učinaka uključujući jaku glad, razdražljivost, smanjeni fokus i prejedanje, uz štetne učinke na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da je stavljanje naglaska na rane doručke i večere ključno za dobrobit kardiovaskularnog sustava.
Evo obrazloženja iza ovoga. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications otkrilo je korelaciju između doručka nakon 9 ujutro i večere nakon 21 sat s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena. Bernard Srour, farmaceut i koautor studije, izjavio je: “Ova je studija prva koja sugerira moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, naglašavajući da dok su ranija istraživanja povezivala preskakanje doručka s pogoršanjem metaboličkog zdravlja, nije uzeti u obzir vrijeme obroka.
Srour i njegov tim imali su za cilj istražiti u kojoj mjeri vrijeme obroka utječe na zdravlje srca, što bi moglo otvoriti put inovativnim preventivnim strategijama. Povećani rizik od svih kardiovaskularnih bolesti povezan je sa svakim dodatnim satom odgode prvog obroka u danu. Odgađanje doručka za samo jedan sat može negativno utjecati na zdravlje srca. Istraživači su prikupili podatke praćenjem zdravstvenog ponašanja više od 103.000 odraslih osoba, uglavnom žena.
Promatranja prehrambenih navika sudionika trajala su u prosjeku 7,2 godine, što pokazuje da je za svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka postojao povećani rizik od svih kardiovaskularnih bolesti. Ovaj se trend na sličan način odnosio na kašnjenja zadnjeg obroka u danu. Oni koji su večerali nakon 21 sat. utvrđeno je da imaju 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje su večerale prije 20 sati.
Vrijeme obroka regulirano je unutarnjim satom tijela. Prema Srouru, veza između zdravlja kardiovaskularnog sustava i vremena obroka povezana je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat upravlja rasporedom obroka i bitan je za brojne cirkadijalne funkcije, poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, a sve to ima značajan utjecaj na zdravlje srca.
Primijetio je da naš inherentni cirkadijalni ritam također uvelike utječe na osjetljivost na inzulin. Upravljano biološkim satom, vrijeme obroka uključeno je u razne cirkadijalne procese. Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin. Ranije provedena istraživanja pokazuju da tijelo pokazuje povećanu osjetljivost na inzulin tijekom jutarnjih sati za razliku od večeri.
Pad ove osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, koja igra ulogu u kardiometaboličkim problemima, uključujući upalu, endotelnu disfunkciju (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenziju. Vjerojatnost razvoja bolesti srca je povećana svakim od ovih stanja.
Kardiolog Bupendar Tajal izjavio je: “Odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, čime se povećava rizik od srčanih problema. Srour je istaknuo da kasna večera, kada je razina melatonina vrhunska, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu.
Studija provedena 2020. godine pokazuje da konzumiranje obroka kasnije navečer može dovesti do debljanja i smanjenja metabolizma masti. S obzirom na jaku vezu između pretilosti i bolesti srca, nije neočekivano da ovaj čimbenik također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
