Često se kaže da kritika gradi karakter, ali granica između konstruktivne povratne informacije i uvredljivih komentara ponekad je tanka. Upravo je Sigmund Frojd podsjetio da je osoba kojoj nedostaju nevolje, grubost i izazovi vjerovatno već mrtva, želeći reći da negativni utjecaji drugih ljudi neminovno prate naš život.

  • Ipak, ono što nas određuje nije njihovo postojanje, već način na koji se prema njima odnosimo. Suština ljudske otpornosti leži u sposobnosti da odlučimo hoće li nas tuđa osuda i uvrede slomiti ili ojačati.

Kada se suočimo s kritikama, prva reakcija često bude želja da se branimo, opravdavamo ili ulazimo u raspravu. Međutim, psiholozi upozoravaju da to nije uvijek najbolje rješenje. Najefikasniji način odbrane od uvreda može biti upravo smirenost i distanca. Umjesto da ulazimo u sukob, moguće je odgovoriti kratko, bez emocija, pa čak i neutralnim prihvatanjem onoga što sagovornik izgovara. Takva reakcija oduzima moć onome ko napada i pretvara njegove riječi u besmislene pokušaje provociranja.

Da bi ovakav pristup bio djelotvoran, potrebno je razviti snažan osjećaj vlastite vrijednosti. Ljudi skloni vrijeđanju često žele da umanje tuđe samopouzdanje i time se uzdignu iznad drugih. Ali ako naša unutrašnja sigurnost ne zavisi od vanjskih komentara, uvreda gubi snagu. Samopoštovanje je štit koji nas čuva od toksičnih ljudi. To ne znači ignorisati svaku kritiku – konstruktivne sugestije od strane onih kojima vjerujemo mogu nam pomoći da rastemo. Ali uvrede i osude koje nemaju drugu svrhu osim da povrijede, ne zaslužuju našu pažnju.

  • Kako navode psiholozi iz Hrvatskog psihološkog društva, važno je razlikovati korisnu povratnu informaciju od destruktivne kritike. Prva dolazi iz namjere da unaprijedi i ponudi rješenje, dok druga ima cilj da povrijedi i potkopa samopouzdanje. Ta razlika čini ključnu liniju obrane našeg emocionalnog zdravlja. Kada naučimo prepoznati motive sagovornika, prestajemo biti plijen njihovih riječi.

Frojd je vjerovao da bi fenomen grubosti nestao kada bismo se fokusirali isključivo na samovrednovanje, a ne na mišljenje drugih. U današnjem vremenu, kada su društvene mreže postale platforma za nekontrolisano iznošenje mišljenja, ova poruka je važnija nego ikad. Distanca i unutrašnja stabilnost postaju nužni alati samoodbrane. Ne radi se o tome da prestanemo slušati druge, već da prestanemo dopuštati da svaka riječ prodre u naš unutrašnji mir.

Domaći stručnjaci takođe naglašavaju važnost jačanja otpornosti. Prema istraživanjima koje je sproveo Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, osobe koje razviju stabilan identitet i samopouzdanje daleko su manje pogođene negativnim komentarima i vrijeđanjem. Umjesto da dozvole da ih riječi poljuljaju, one ih koriste kao povod za introspektivno razmišljanje i eventualno lično unapređenje. Upravo ta sposobnost razlikuje one koji stalno traže potvrdu spolja od onih koji svoju vrijednost pronalaze unutar sebe.

  • Jedna od praktičnih metoda koje stručnjaci predlažu jeste vježbanje neutralnog odgovora. Kada se suočimo s uvredom, dovoljno je kratko klimnuti glavom, izgovoriti mirno “dobro” ili jednostavno nastaviti razgovor bez reakcije. Ova tehnika, iako jednostavna, ima snažan psihološki učinak – sagovornik koji želi izazvati reakciju suočava se s prazninom, a njegova strategija gubi smisao. U mirnoći se krije snaga koja razoružava.

Uz to, važno je i graditi okruženje u kojem se osjećamo sigurno. Okružite se ljudima koji pružaju podršku, poštovanje i ljubav. Oni postaju protuteža toksičnim osobama i podsjećaju nas na našu vrijednost. Kada smo dio zajednice koja nas podiže, uvrede gube težinu i ne uspijevaju narušiti našu stabilnost. Upravo zato psiholozi preporučuju da aktivno biramo odnose i investiramo energiju u one koji nas čine boljima.

Slične preporuke dolaze i iz prakse terapeuta u regiji. Stručnjaci iz Udruženja psihoterapeuta Bosne i Hercegovine ističu da je emocionalna higijena jednako važna kao i fizičko zdravlje. Ako neprestano dozvoljavamo da tuđe riječi oblikuju našu sliku o sebi, riskiramo da živimo u stalnom stresu i nesigurnosti. Zato je važno razvijati tehnike emocionalne otpornosti – od meditacije i introspektivnog pisanja, do razgovora s profesionalcima koji mogu pomoći u jačanju samopouzdanja.

  • Naravno, nije moguće u potpunosti izbjeći susrete s grubim ili uvredljivim ljudima. Život nam ih donosi u porodici, na poslu ili u javnom prostoru. Ali ono što je moguće jeste izgraditi stav da njihovi komentari ne određuju našu vrijednost. Mi biramo koliko daleko će doprijeti tuđe riječi. Ta odluka nije laka i traži vrijeme, ali jednom kada je donesemo, postajemo slobodniji i snažniji.

Zanimljivo je primijetiti da čak i kada se odlučimo za smirenost i distancu, time ne pokazujemo slabost. Naprotiv – to je znak unutrašnje snage. Osoba koja zna svoju vrijednost ne mora dokazivati ništa drugima, niti reagovati na svaku provokaciju. Ona zna da je njen mir dragocjeniji od tuđe potrebe da napada. U tome se krije prava snaga karaktera.

U zaključku, Frojdova misao o neizbježnosti grubosti podsjeća nas da život uvijek donosi izazove i negativne utjecaje. Ali u našim je rukama odluka hoće li nas oni oblikovati ili slomiti. Smiren odgovor, snažno samopoštovanje i izbor zdravog okruženja ključ su zaštite od uvreda. U svijetu u kojem su riječi često brže od misli, upravo je sposobnost da ih filtriramo i damo im pravu težinu ono što čuva naš unutrašnji mir.

Besplatno

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here