Neke bolesti se jako lako mogu prepoznati, dok druge imaju tako tipične ili nejasne simptome da ih često kasno otkrijemo. Danas otkrivamo jedno takvo stanje koje često odnosi živote.
- Srčani i moždani udar vodeći su uzroci smrti u svijetu. Iako se široko vjeruje da se ti događaji događaju iznenada i bez znakova upozorenja, to često nije slučaj; umjesto toga, često previđamo ili ne prepoznajemo simptome.
Moždani udar može predstavljati znakove upozorenja već tjedan dana unaprijed! Jeste li znali da svakih 20 minuta netko doživi moždani udar? U Srbiji je među vodećim uzrocima smrti, a u svijetu je na trećem mjestu. Iako genetika i odluke o načinu života mogu povećati vjerojatnost moždanog udara, zdravstveni stručnjaci često naglašavaju da mnogi ljudi ne znaju kako prepoznati rane simptome.
- Brzo prepoznavanje ovih pokazatelja omogućuje brzu pomoć, a studija objavljena u časopisu “American Academy of Neurology” pokazuje da je 43 posto pacijenata s moždanim udarom imalo znakove manjeg moždanog udara do tjedan dana prije.
Prolazni ishemijski napad ili manji moždani udar predstavlja kratkotrajni prekid dotoka krvi u određeno područje mozga koji ne dovodi do dugotrajnog oštećenja. Kao i puni moždani udar, nastaje zbog poremećaja protoka krvi u mozgu; međutim, ključna razlika leži u privremenoj prirodi tih manjih epizoda.
- U istraživanju koje je uključivalo 2416 sudionika, istraživači su otkrili da je 549 osoba doživjelo manji moždani udar prije hitnog incidenta. Jedan od najčešćih pokazatelja upozorenja na približavanje moždanog udara je iznenadna glavobolja.
“Glavobolje povezane s moždanim udarom razlikuju se od običnih glavobolja po tome što se pojavljuju naglo. Bol može biti jaka i manifestirati se u bilo kojem dijelu mozga. Osim toga, ove glavobolje mogu biti popraćene simptomima poput vrtoglavice, mučnine, zamagljenog vida i dezorijentiranosti, zbog čega ih mnogi brkaju s migrenama.”
Dr. Peter Byrom pojasnio je da primarna razlika između ta dva stanja leži u činjenici da glavobolje uzrokovane moždanim udarom rezultiraju gubitkom osjeta, dok su migrene obilježene povećanom osjetljivošću. Dodatno, dr. Branka Marković istaknula je ključnu važnost pravovremenog traženja liječničke pomoći, istaknuvši pojedine simptome koji signaliziraju nužnost hitnog djelovanja.
Primarni znak na koji treba obratiti pozornost jesu problemi s hodanjem, popraćeni problemima poput nerazgovjetnog govora, izazova u verbalnoj komunikaciji, nesigurnosti i promjenama u tome kako osoba percipira svoju okolinu – gdje se osoba može boriti da čuje ili shvati ono što drugi izražavaju.
Kada je protok krvi ugrožen, određene regije mozga ne uspijevaju dobiti dovoljno kisika i hranjivih tvari. Oštećenje i smrt živčanih stanica u područjima zahvaćenim oštećenom krvnom žilom rezultat je ovog nedostatka, što u konačnici ometa funkcije kojima upravljaju te regije mozga.
- Moždani udar može se kategorizirati kao ishemijski, koji nastaje zbog ugruška koji začepljuje arteriju i remeti protok krvi, ili hemoragijski, koji nastaje kada krvna žila pukne i krv procuri u obližnje tkivo.
Ishemijski moždani udari predstavljaju oko 85% svih slučajeva moždanog udara i mogu biti posljedica tromboze, gdje se ugrušak razvija u ugroženoj arteriji koja opskrbljuje mozak krvlju, ili embolije, koja se događa kada se komadić ugruška oslobodi s drugog mjesta i putuje kroz krvotok začepiti cerebralnu arteriju.
Hemoragijski moždani udari čine otprilike 15% svih moždanih udara. Intracerebralni hematom nastaje kada krv iscuri iz krvne žile i prožima obližnje moždano tkivo, dok se subarahnoidno krvarenje događa kada krv prodre u područje cerebrospinalne tekućine koja obavija mozak.
Glavni uzrok oštećenja moždanih krvnih žila koje dovodi do moždanog udara je ateroskleroza. Ovo stanje, koje se naziva ateroskleroza, uzrokuje nakupljanje masti, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih materijala unutar stijenki krvnih žila, što dovodi do njihovog sužavanja, začepljenja i/ili slabljenja.
- Moždani udar ima izrazito visoku stopu smrtnosti, pri čemu dvije trećine oboljelih doživi različite razine neuroloških oštećenja, dok jedna trećina preživjelih od moždanog udara trpi trajne invalidnosti i u potpunosti se oslanja na pomoć drugih.
