Šta znači zujanje u ušima Liječnik upozorava na ovo

Da li ponekad osećate neko zujanje u ušima, ali niste sigurni šta to znači? U nastavku ovog teksta Vam otkrivamo savete lečnika o tome šta to tačno znači i kako bi trebalo pravilno reagovati u tim momentima…

Zujanje u ušima, poznato i kao tinitus, jedan je od onih simptoma koji može izgledati bezazleno, a u nekim slučajevima postati ozbiljan i izuzetno neugodan. Riječ je o osjetu zvuka koji nema stvarni izvor – osoba čuje šum, zviždanje, zujanje ili zvonjenje, iako ne postoji nikakav vanjski podražaj. Ovaj fenomen nije bolest sama po sebi, već posljedica određenog poremećaja ili promjene u organizmu. Kod nekih ljudi javlja se tek povremeno i blago, dok drugima može značajno narušiti svakodnevno funkcionisanje, pa čak i uzrokovati tjeskobu ili nesanicu.

• Tinitus se može pojaviti u jednom ili oba uha, a istraživanja pokazuju da pogađa između 10 i 15 posto populacije, što znači da gotovo svaka peta osoba tokom života iskusi neki oblik ovog simptoma. Iako najčešće nije opasan, zujanje u ušima može ukazivati na probleme sa sluhom, krvnim tlakom ili cirkulacijom, pa ga ne treba zanemarivati. Stručnjaci napominju da se pravovremenim otkrivanjem uzroka i pravilnim liječenjem stanje u većini slučajeva može ublažiti ili potpuno ukloniti.

Postoje dvije osnovne vrste tinitusa – subjektivni i objektivni. Subjektivni je daleko češći i predstavlja zvuk koji čuje samo osoba koja ga doživljava. U tom slučaju uši ili mozak pogrešno interpretiraju signale i stvaraju dojam zvuka. S druge strane, objektivni tinitus je vrlo rijedak i nastaje kada u blizini uha zaista postoji fiziološki izvor zvuka, primjerice pulsiranje krvnih žila. Taj oblik može ponekad čuti i liječnik tokom pregleda stetoskopom.

• Uzroci tinitusa su brojni i raznoliki. Najčešće se spominje oštećenje ćelija unutrašnjeg uha, što može biti posljedica dugotrajnog izlaganja buci, ozljeda, bolesti ili prirodnog starenja. Gubitak sluha kod starijih osoba, obično nakon šezdesete godine, jedan je od vodećih razloga. Međutim, tinitus se može javiti i kod mlađih ljudi, posebno onih koji često koriste slušalice s preglasnom muzikom ili borave u bučnim sredinama poput koncerata i radionica. Akustička trauma često izaziva privremeni šum koji nestaje nakon nekoliko sati, ali u težim slučajevima može ostati trajno.

Blokada ušnog voska također može biti uzrok – cerumen inače štiti uho, ali ako se previše nakupi, može izazvati iritaciju i pritisak. Osim toga, tinitus može biti povezan s bolestima poput Menierove bolesti, upala uha, poremećaja čeljusnog zgloba, visokog krvnog tlaka, pa čak i s nekim lijekovima koji oštećuju sluh. Prema podacima Klinike za otorinolaringologiju KBC Zagreb, više od trećine pacijenata s tinitusom ima i povišen krvni tlak, što ukazuje na povezanost između cirkulacije i osjeta zujanja. Kod tih bolesnika, tinitus se često smiruje kada se tlak normalizira. Stručnjaci preporučuju redovne kontrole krvnog pritiska i smanjenje unosa soli, jer pravilna regulacija može značajno ublažiti simptome.

Istraživanja objavljena u The American Journal of Medicine pokazala su da su najrizičnije skupine stariji odrasli, bivši pušači i osobe s hipertenzijom. Dugotrajno izlaganje buci dodatno povećava vjerovatnoću nastanka tinitusa, kao i psihološki faktori poput anksioznosti. Zanimljivo je da se kod dijela ljudi tinitus javlja nakon jakog stresa, što sugerira povezanost između nervnog sistema i slušnih funkcija. Zujanje u ušima ponekad je praćeno i pritiskom u glavi, što može ukazivati na infekcije sinusa, uha ili dišnih puteva. Osjećaj pulsiranja, pucketanja ili punine u ušima jedan je od najneugodnijih simptoma. U nekim slučajevima taj pritisak proizlazi iz povišenog krvnog tlaka ili problema s krvnim žilama, a ponekad se radi o upali Eustahijeve cijevi koja povezuje grlo i srednje uho. Kada ta cijev ne funkcioniše pravilno, zrak se ne može izjednačiti, pa nastaje osjećaj napetosti i šuma.

• Zanimljivo je da mnogi pacijenti ne razlikuju tinitus od osjećaja „zujanja u glavi“. Mnogi opisuju doživljaj kao da im cijela glava pulsira, što dodatno izaziva nelagodu. Takvi simptomi mogu biti toliko iscrpljujući da dovode do anksioznosti i depresije. Poznati britanski otorinolaringolog David Baguley, u intervjuu za časopis The Lancet, naglasio je da tinitus često uzrokuje psihičke smetnje, te da je kod nekih pacijenata kognitivno-bihevioralna terapija dala izvanredne rezultate u smanjenju stresa i prilagodbi na ovaj neugodan zvuk. U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se više od 20.000 pacijenata obrati liječnicima zbog tinitusa, a najviše slučajeva bilježi se kod osoba starijih od 55 godina. Stručnjaci ističu važnost edukacije i ranog prepoznavanja simptoma, jer što se prije započne s liječenjem osnovnog uzroka, to su veće šanse da se zujanje ublaži.

Simptomi tinitusa razlikuju se od osobe do osobe. Neki čuju blago zujanje, dok drugi opisuju glasne tonove koji remete koncentraciju i ometaju spavanje. Zvuk može biti stalan ili povremen, a kod pojedinaca toliko izražen da im otežava čuti vanjske zvukove. Najčešći prateći simptomi su vrtoglavica, bol u uhu, gubitak sluha i iscjedak, što zahtijeva ljekarsku procjenu i dodatne pretrage poput audiograma. Kada se tinitus javi u samo jednom uhu, najčešće desnom, mnogi pacijenti opisuju da šum izostaje ujutro, a pojačava se u popodnevnim satima. To može ukazivati na spazme mišića srednjeg uha ili suženje krvnih žila. U nekim slučajevima, problem je funkcionalan i prolazan, ali ako traje duže od nekoliko sedmica, potrebno je napraviti detaljan ORL pregled. U većini bolnica širom regije, uključujući i KBC Rijeka i UKC Banja Luka, dostupni su audiološki kabineti u kojima se mogu obaviti testovi sluha i otkriti uzrok tinitusa.

Liječenje tinitusa zavisi od njegovog uzroka. Ako je problem izazvan nakupinom voska, visokim tlakom, tumorom ili upalom krvnih žila, tretman je usmjeren na rješavanje osnovne bolesti. U blažim slučajevima pomaže promjena životnih navika – izbjegavanje buke, smanjenje unosa kofeina, te redovno vježbanje radi poboljšanja cirkulacije. Neki pacijenti koriste slušne aparate koji stvaraju tihu pozadinsku buku i time „maskiraju“ tinitus, što se pokazalo korisnim u polovini slučajeva.

• Postoje i specijalizirani aparati koji generišu umirujuće zvukove, poput šuma mora ili kiše, čime mozak prestaje fokusirati na unutrašnje zujanje. Osim toga, fizička aktivnost kao što su brzo hodanje, plivanje ili vožnja bicikla može pomoći jer potiče cirkulaciju u glavi. Ljekari ponekad preporučuju i električnu stimulaciju unutarnjeg uha, no ona se primjenjuje samo kod osoba s težim gubitkom sluha.

Iako ne postoji univerzalni lijek za tinitus, kombinacija pravilne dijagnoze, promjene životnog stila i psihološke podrške donosi značajno olakšanje. Bitno je razumjeti da zujanje u ušima nije samo fizički, nego i emocionalni izazov – što je osoba mirnija i opuštenija, to su simptomi blaži. U svijetu u kojem vlada buka i stres, možda je upravo slušanje vlastitog tijela prvi korak prema tišini.