Koje su to namirnice i kakva jela su spravljali jedni od najdugovečnijih Srba? U današnjem članku pišemo o tome šta su to jeli naši veliki umovi a Vi pogledajte možda vam se i dopada.
- U vremenu kada se sve češće govori o zdravlju, dugovječnosti i pronalaženju balansa između duše i tijela, vrijedno je podsjetiti se na mudrost trojice velikana srpskog naroda koji su svojim životnim primjerom pokazali da je skromnost u ishrani više od obične navike – ona je način postojanja. Patrijarh Pavle, Nikola Tesla i Vladeta Jerotić nisu bili slični samo po svojim velikim umovima i duhovnoj širini, već i po jednoj jednostavnoj, ali dubokoj životnoj filozofiji: manje je više, pogotovo kada je hrana u pitanju.
Zajednički im je bio stav da se ne treba prejedati i da prekomjerno uživanje u hrani nije znak blagostanja, već duhovne i tjelesne slabosti. Sva trojica su vodila asketski život, u kome su davali prednost duhovnim potrebama nad tjelesnim užicima. Njihova dnevna rutina često se zasnivala na skromnom doručku koji je, po njihovom mišljenju, bio najvažniji obrok dana – i nerijetko jedini.
- Patrijarh Pavle bio je oličenje skromnosti, ne samo u duhovnom smislu, već i u svakodnevnom životu. Hranu nikada nije doživljavao kao izvor uživanja, već kao sredstvo koje služi održavanju zdravlja i snage za služenje Bogu i narodu. Govorilo se da nikada nije ostavljao ništa na tanjiru, da bi svaku mrvicu pažljivo pokupio jer je vjerovao da je bacanje hrane greh. Od svih biljaka, posebno je cijenio koprivu. Smatrao ju je hranom i lijekom. Bila je čest sastojak u njegovim obrocima, bilo u pitama, čorbama ili salatama. Uz to, rado je pio sok od paradajza, pa je ta kombinacija – kopriva i paradajz – postala gotovo simbol njegove jednostavne i prirodne ishrane.
Nikola Tesla, poznat po svojim naučnim dostignućima, isto tako je bio poznat i po pažljivo osmišljenom režimu ishrane. On je isticao da je pravilna ishrana ključ ne samo fizičkog zdravlja, već i mentalne jasnoće. Meso je jeo rijetko, dok je praktikovao samo dva obroka dnevno. Odbacio je ručak smatrajući da mu je upravo to popravilo zdravlje i probavu. Uživao je u doručku koji je uključivao mlijeko, jaja (posebno belanca), kao i pirinač. Sir nije volio, dok je povrće smatralo neophodnim, iako ne kaloričnim. Posebno je hvalio čorbu od luka i celera pripremljenu sa maslacem, jer mu je bila laka za varenje i prijala mu je dugi niz godina.
- Voće je takođe imao na visokom mjestu u svojoj ishrani. Iako je znao da sadrži šećere, smatrao je da u umjerenim količinama ono ima pozitivan učinak na organizam. Za razliku od savremenih dijeta i trendova, Tesla nije slijepo pratio pravila, već je osluškivao potrebe svog tijela i uma.
Vladeta Jerotić, čuveni akademik i psihijatar, doživio je duboku starost upravo zahvaljujući umerenosti i duhovnom bogatstvu koje je njegovao cijelog života. Smatrao je da je neumerenost u hrani i piću jedan od najopasnijih oblika porobljenosti savremenog čovjeka. Njegov pogled na ishranu bio je prožet filozofijom hrišćanske skromnosti i duhovnog uzdizanja. Upozoravao je da zadovoljenje tjelesnih potreba ne smije postati osnovni cilj života, jer čovjek treba da osjeti i drugu glad – onu za smislom, pravdom i Bogom.
- Posebnu pažnju poklanjao je mentalnoj aktivnosti. Svakog jutra se preslišavao engleski jezik, učio napamet stihove domaćih pjesnika i na taj način održavao vitalnost svog duha. Njegova filozofija se oslanjala na balans između tijela, uma i duše, u kome hrana ima svoje mjesto, ali ne i moć nad čovjekom.
Tri različita života, tri slična stava. Skromna ishrana, duhovna posvećenost i svakodnevna disciplina učinile su da ovi ljudi ostanu zapamćeni ne samo po svojim djelima, već i po načinu na koji su živjeli. Njihove navike danas mogu poslužiti kao inspiracija svakome ko želi da živi zdravije, mirnije i sa više svrhe. Nisu se vodili hedonizmom, već jednostavnošću koja u sebi nosi mudrost. I upravo u toj jednostavnosti krije se ključ njihove dugovječnosti i unutrašnjeg mira.
