Intimni odnosi su jedna od ključnih stvari u braku koliko god mi to izbegavali priznati,no da li njihov nedostatak utiče na naše zdravlje danas Vam prenosimo šta doktor Aleksandar kaže o tome.
- Tema intimnih odnosa i zdravog seksualnog života često se izbjegava u javnim razgovorima, iako je ona od ključnog značaja za fizičko i psihičko blagostanje svakog pojedinca. U svom najnovijem izlaganju, dr. Aleksandar Miošević osvrće se upravo na ovu temu, nastojeći da razbije predrasude i pruži korisne savjete za razumijevanje i održavanje zdravog tijela, ali i emocionalne ravnoteže kada su u pitanju intimni odnosi.
Dr. Miošević ističe kako je tema seksualnosti još uvijek obavijena velom srama i tabua, zbog čega mnogi mladi, ali i stariji ljudi, ulaze u intimne odnose nespremni, zbunjeni i često podložni pogrešnim informacijama koje dolaze iz nepouzdanih izvora. Jedan od ključnih problema koje doktor naglašava jeste sve češći rani početak seksualnih odnosa među mladima, koji se često dogodi prije nego što su emocionalno i fizički spremni za takav korak. Preporučuje se da se s intimnim iskustvima ne žuri, te da su 17 ili 18 godina razumna dob kada osoba može zrelije i svjesnije da donosi odluke u vezi s vlastitim tijelom i vezama.
- Jedna od njegovih poruka glasi: “Osjećaj sitosti ne dolazi samo iz fizičke bliskosti, već i iz osjećaja razumijevanja i povezanosti.” To potvrđuje i primjer koji navodi, a odnosi se na pacijenta u tridesetim godinama života koji do tada nije imao nikakvo intimno iskustvo. U takvim slučajevima, objašnjava dr. Miošević, potreban je sveobuhvatan pristup koji uključuje više medicinskih specijalnosti – od endokrinologa, preko psihologa, pa do urologa. Nije riječ samo o tjelesnim funkcijama, već i o emocionalnim barijerama koje mogu biti duboko ukorijenjene.
Poseban naglasak stavlja na štetni utjecaj pornografije na percepciju muške seksualnosti. Medijski prikazi koji idealiziraju i nerealno prikazuju seksualne performanse stvaraju pritisak i tjeskobu kod muškaraca, posebno mladih, koji tada ulaze u odnose s osjećajem nesigurnosti i straha od neuspjeha. Ovi stereotipi često vode ka nerealnim očekivanjima i nezadovoljstvu, kako kod muškaraca, tako i kod njihovih partnerica. U takvim situacijama, važnu ulogu igraju psiholozi i seksualni terapeuti, koji pomažu da se kroz otvoreni razgovor i edukaciju stvori realnija slika i veće samopouzdanje.
- Jedan od važnih aspekata koje doktor ističe je i anatomska stvarnost koja se često iskrivljuje u javnom diskursu. Prosječna duljina penisa u erekciji iznosi između 13 i 14 centimetara, dok mnogi muškarci pogrešno misle da bi ona trebala biti znatno veća. U stvarnosti, to je potpuno odgovarajuća dužina koja u kontekstu emocionalne povezanosti i međusobne bliskosti može pružiti potpuno zadovoljstvo oba partnera. Žensko tijelo, konkretno vaginalni kanal, prosječne je dubine oko 8 do 9 cm, ali se tokom seksualnog uzbuđenja može proširiti do oko 13–14 cm, što dokazuje da se fizički parametri međusobno usklađuju.
Dr. Miošević takođe ističe važnost seksualne edukacije koja bi, prema njegovom mišljenju, trebala biti neizostavan dio školskih programa. Mladi često ostaju prepušteni sami sebi ili internetu kada žele saznati više o tijelu, seksualnosti i emocionalnoj bliskosti, što često vodi do pogrešnih uvjerenja i loših odluka. Pored škola, i roditelji bi morali biti uključeni u obrazovni proces, bez srama i osuđivanja, već kroz iskrenu i otvorenu komunikaciju.
- U nastavku svog izlaganja, dr. Miošević govori o ulozi hormona, posebno testosterona, u muškom tijelu. Ovaj hormon nije značajan samo za seksualnu funkciju, već i za brojne druge aspekte zdravlja. Pomaže u održavanju normalne funkcije mozga, utiče na raspoloženje i kognitivne sposobnosti, smanjuje rizik od depresije i doprinosi izgradnji i održavanju mišićne mase. Takođe, naučna istraživanja pokazuju da optimalan nivo testosterona može imati i zaštitnu ulogu kada je riječ o prostati.
Zaključno, poruka doktora Aleksandra Mioševića jeste da se zdrav seksualni život ne temelji samo na fiziologiji, već na emocionalnoj zrelosti, iskrenoj komunikaciji, međusobnom poštovanju i realnim očekivanjima. Intimnost nije samo čin, već duboko povezivanje koje zahtijeva odgovornost, brigu i povjerenje. Kada se tema seksualnosti izvuče iz zone srama i predrasuda, a zamijeni znanjem i empatijom, tada je moguće graditi odnose koji su zdravi, ispunjeni i dugotrajni.
