U ovom članku otkrivamo za Vas koja to biljka postaje jedna od popularnijih među Srbima zbog svojih umirujućih i antistres svojstava. Bez obzira što je mnogi koriste kao prirodni način za opuštanje, jedna od zanimljivosti vezanih za nju jeste ta da je u nekim državama njena upotreba zabranjena…
Adaptogeni su posljednjih godina postali hit u wellness industriji, a među njima se posebno izdvaja ašvaganda, biljka koja se u ajurvedskoj medicini koristi stotinama godina. Njen naziv se najčešće povezuje sa sposobnošću da pomogne tijelu da se prilagodi stresu, pa ne čudi što je u vremenu ubrzanog života i sveprisutne anksioznosti došla u središte pažnje. Prema pisanju portala Blic, prodaja suplemenata sa adaptogenima u Srbiji beleži konstantan rast, a ašvaganda se ističe kao jedan od najtraženijih proizvoda. Ipak, važno je napraviti razliku između tradicionalne upotrebe i onoga što je naučno dokazano, jer upravo tu nastaje prostor za skepticizam.
U ajurvedskoj tradiciji ašvagandi se pripisuje niz dobrobiti – od regulisanja nervnog sistema i poboljšanja sna, preko smanjenja opadanja kose izazvanog stresom, pa sve do podizanja libida. Neki izvori je preporučuju i za zdravlje crijeva, tvrdeći da može pomoći u balansu probave. Danas se često predstavlja kao “indijski ženšen”, iako je botanički riječ o sasvim drugoj biljci. Njen korijen stoljećima se koristio kao prirodni tonik za snagu, izdržljivost i oporavak.
- Ipak, ašvaganda nije bez kontroverzi. Danska je 2023. godine donijela odluku da zabrani njenu upotrebu u dodacima ishrani, pozivajući se na izvještaj Danskog tehničkog univerziteta iz 2020. Taj dokument je ukazivao na moguće rizike – od uticaja na hormone štitne žlijezde i plodnost, pa sve do potencijalnih abortivnih svojstava. Jedna studija na glodarima pokazala je smanjen kvalitet sperme, dok je u jednoj kliničkoj studiji kod ljudi uočen porast hormona štitne žlijezde, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do tireotoksikoze. Iako su ovakvi nalazi izazvali zabrinutost, sami autori izvještaja priznali su da nema dovoljno jasnih dokaza da ašvaganda ozbiljno ugrožava zdravlje. Zato mnogi stručnjaci smatraju da je Danska izabrala najoprezniji put, ali da su za konačne zaključke potrebna dalja istraživanja.
Kada se govori o trudnoći i dojenju, situacija je dodatno osjetljiva. U izvještaju se pominje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da trudnice i dojilje treba da izbjegavaju ašvagandu, jer postoje tradicionalni zapisi o njenoj upotrebi kao abortiva. No, u naučnoj literaturi ne postoje jasni klinički dokazi koji potvrđuju takvo djelovanje. Štaviše, neki izvori navode da se u ajurvedi koristila upravo u svrhu jačanja zdravlja prije i poslije porođaja. Ta kontradiktornost govori koliko je ova tema složena i koliko pažnje zahtijeva kada se ašvaganda preporučuje kao dodatak ishrani.
- Sa druge strane, istraživanja koja su sprovedena, iako ograničenog obima, ukazuju na potencijalne koristi. Smatra se da ašvaganda može da smanji nivo stresa i anksioznosti, poboljša kvalitet sna i doprinese mentalnoj jasnoći. Postoje i studije koje povezuju njenu upotrebu sa boljim sportskim performansama, povećanjem testosterona kod muškaraca i poboljšanjem plodnosti. Takođe, neki nalazi ukazuju na mogućnost da smanji upalne procese u organizmu i pomogne u očuvanju memorije. Kako piše Nova.rs, domaći nutricionisti napominju da je interesovanje za ašvagandu najveće kod mlađe populacije, koja je izložena hroničnom stresu i traži prirodne načine da očuva mentalno zdravlje.
No, kao i kod svake supstance koja djeluje na tijelo, postoji i druga strana medalje. Ašvaganda može izazvati neželjene efekte poput gastrointestinalne nelagodnosti, dijareje, pospanosti ili povraćanja. Posebno treba biti oprezan kod osoba sa autoimunim bolestima, poremećajima štitne žlijezde ili onih koji koriste određene lijekove, poput benzodiazepina i antikonvulzanata. Postoje i upozorenja da treba prekinuti njenu upotrebu prije operacije, zbog mogućih interakcija sa anestezijom. Upravo zato se ističe da ašvagandu ne treba posmatrati kao “magični prah”, već kao dodatak čija upotreba zahtijeva prethodnu konsultaciju sa ljekarom.
Još jedno važno pitanje odnosi se na dugoročne efekte. Dok većina stručnjaka smatra da je ašvaganda relativno bezbjedna kada se koristi do tri mjeseca, nema dovoljno podataka o tome šta se dešava kod višegodišnje upotrebe. Adaptogeni generalno važe za blage i sigurne, ali dokazi još nisu dovoljno čvrsti da bi se moglo govoriti o potpunoj sigurnosti. Zato se preporučuje da se ašvaganda koristi ciklično, uz pauze, i uvijek u konsultaciji sa stručnjakom. Popularnost ove biljke u velikoj mjeri duguje i globalnom trendu povratka prirodi i alternativnoj medicini. Ljudi sve češće traže načine da izbjegnu sintetičke lijekove i okreću se biljnim preparatima, iako oni ne mogu uvijek zamijeniti klasičnu terapiju. Ašvaganda se uklapa u tu sliku kao biljka koja obećava balans između tijela i duha. Međutim, upravo zbog svoje popularnosti postaje i polje za manipulacije – mnogi proizvođači dodaju je u suplemente bez jasne kontrole kvaliteta i porijekla.
- Na kraju, treba reći da ašvaganda nije ni čudotvorna biljka ni opasan otrov. Ona je jednostavno dio tradicionalne medicine koja sada ulazi u prostor savremene nauke, gdje se njene koristi i rizici tek ispituju. Prema pisanju Jutarnjeg lista, stručnjaci iz Hrvatske upozoravaju da je ključno razlikovati ozbiljne studije od marketinških tvrdnji, jer se na tržištu pojavljuje veliki broj preparata koji koriste popularnost ašvagande bez realne kontrole. To znači da je odgovornost na svakom pojedincu da se informiše, konsultuje sa stručnjacima i donese odluku u skladu sa sopstvenim zdravstvenim stanjem.
Zaključak je jasan: ašvaganda može biti vrijedan saveznik u borbi protiv stresa, ali samo ako se koristi mudro. Ona ne može zamijeniti zdrav način života, dobru ishranu, kretanje i odmor, ali može dopuniti te navike. Zdravlje je uvijek rezultat balansa, a ašvaganda – kao i svaki drugi adaptogen – može biti samo jedan od alata u toj potrazi za ravnotežom.
