Šokantna predviđanja: Naučnici upozoravaju da bi stvarnost mogla biti strašnija od filmova

Naučnici sve češće dolaze do zaključaka koji podsjećaju na najjezivije filmske scenarije, ali ovoga puta nije riječ o fikciji već o mogućoj stvarnosti. Najnovija predviđanja otkrivaju događaje koji bi mogli potpuno promijeniti naš pogled na svijet, a ono što nas čeka moglo bi biti mnogo strašnije nego što smo spremni da priznamo…

Filmovi poput „Snowpiercer“ i „The Day After Tomorrow“ već godinama oblikuju našu maštu slikama ledene apokalipse, urušenih gradova i borbe čovječanstva za opstanak. Publika ih gleda kao naučnu fantastiku i pretjerane scenarije zamišljene da nas zabave ili zaplaše. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi stvarnost mogla biti mnogo strašnija od onoga što vidimo na velikom platnu. Ono što nas čeka, ukoliko ne promijenimo način na koji živimo, prevazilazi i najcrnje filmske scenarije.

Kako bi javnosti približio moguće slike budućnosti, britanski portal MailOnline upotrijebio je Googleov generator slika zasnovan na vještačkoj inteligenciji – ImageFX. Na osnovu naučnih prognoza, kreirane su vizualizacije svijeta 2100. godine. Rezultati nisu ni malo optimistični: gradovi pod vodom, smrtonosni toplotni talasi i svakodnevni ekstremni vremenski događaji postaju dio naše svakodnevice. Ono što je nekada izgledalo kao fantazija, polako se pretvara u realne prognoze naučnika.

• Jedna od najvećih prijetnji je porast nivoa mora. Profesorica Julienne Stroeve sa Univerziteta u Londonu ističe da bi nastavak trenutnih trendova mogao dovesti do podizanja mora i do 1,9 metara do kraja stoljeća. To bi značilo da dijelovi velikih gradova poput New Yorka, Londona i Kardifa budu potpuno potopljeni. Obalne metropole širom svijeta mogle bi se naći pod vodom, što bi značilo masovne migracije, gubitak infrastrukture i uništavanje čitavih ekonomija. Zamisliti Veneciju, Amsterdam ili čak dijelove našeg Jadrana pod morem nije više samo mračna fantazija, već ozbiljno upozorenje.

No, voda nije jedini neprijatelj. Ekstremni vremenski događaji već sada pokazuju svoju snagu. Prema riječima dr. Suzan Bartington sa Univerziteta u Birminghamu, toplotni valovi, suše, obilne padavine i požari postaće naša nova svakodnevica. Prognoze za Veliku Britaniju, recimo, pokazuju smanjenje ljetnih padavina za gotovo 50%, dok će zimske kiše porasti za više od 30%. Takav nesklad značio bi istovremene opasnosti – suše koje uništavaju ljetinu i poplave koje ruše gradove. Ako to stavimo u kontekst Balkana, gdje su poplave već uzrokovale ogromne štete, jasno je da slični scenariji prijete i našem regionu.

• Domaći mediji, poput portala Klix.ba, već su izvještavali kako Bosna i Hercegovina spada među zemlje koje će najviše osjetiti posljedice klimatskih promjena. Poplave iz 2014. godine pokazale su koliko je infrastruktura ranjiva, a naučnici upozoravaju da će takvi događaji postajati sve učestaliji. Ako je tadašnji gubitak procijenjen na više milijardi maraka, zamislimo razmjere štete u budućnosti kada ovakve pojave postanu normalne. Stručnjaci upozoravaju i na fenomen “mega-uragana”. Zagrijani okeani stvaraće oluje sa vjetrovima jačim od 300 kilometara na sat, dok će porast nivoa mora od nekoliko metara dodatno pogoršavati njihove posljedice. Takve oluje mogle bi uništiti čitave obale u samo nekoliko sati. Istovremeno, šumski požari već gutaju ogromne površine Australije, Grčke i Kalifornije, a do kraja stoljeća mogli bi postati gotovo stalni pratilac ljetnih sezona. Na to se nadovezuje problem zagađenja zraka, koji bi mogao uzrokovati dodatnih 260.000 smrti godišnje.

Kada se sve sabere, naučnici procjenjuju da bi klimatske promjene mogle odnijeti desetine miliona života širom planete. U Evropi, smrtnost od toplotnih talasa mogla bi porasti i do 50%, što bi značilo između 8.000 i 80.000 preminulih godišnje, zavisno od scenarija. Balkanske zemlje, sa sve češćim vrelim ljetima i slabim sistemima prilagodbe, mogle bi biti posebno pogođene. Život kakav poznajemo, od sigurnosti pitke vode do dostupnosti hrane, mogao bi biti ozbiljno ugrožen.

Na ovim prostorima već sada postoje signali upozorenja. Prema pisanju Al Jazeera Balkans, prosječna temperatura u Bosni i Hercegovini porasla je za više od 1,2 stepena u posljednjih 50 godina, dok su ekstremni toplotni talasi i požari u Hercegovini postali redovna pojava. Naučnici smatraju da, ukoliko globalne emisije stakleničkih plinova nastave rasti, naš region bi mogao postati jedno od žarišta klimatskih promjena u jugoistočnoj Evropi.

• Ove prognoze zvuče zastrašujuće, ali ipak postoji nada. Profesorica Stroeve naglašava da hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova i ulaganje u čiste tehnologije mogu ublažiti najgore posljedice. Ako se sada odlučimo na brze i odlučne poteze – od ulaganja u obnovljive izvore energije do zaštite šuma – možemo spriječiti scenarije u kojima gradovi nestaju pod morem. To znači da su današnje odluke ključne za budućnost djece koja će živjeti u svijetu 2100. godine.

Slične poruke prenose i regionalni izvori. Prema RTV Slobodna Evropa, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s dvostrukim izazovom – s jedne strane moraju smanjiti emisije i modernizovati energetsku infrastrukturu, a s druge osigurati ekonomsku stabilnost i nova radna mjesta. Ulaganja u čistu energiju i ekološke tehnologije predstavljaju ne samo način da se smanji rizik od katastrofe, već i priliku da region napravi iskorak u ekonomskom razvoju. Drugim riječima, klimatska borba nije samo pitanje opstanka, nego i prilika.

Na kraju, poruka naučnika i stručnjaka širom svijeta može se svesti na jednostavnu misao: klimatske promjene nisu više tema filmova, već realnost koja već kuca na naša vrata. Svako odlaganje, svaka izgubljena godina, znači i veće rizike u budućnosti. Naša današnja odluka oblikovaće svijet u kojem će živjeti buduće generacije. Možemo izabrati put katastrofe i neaktivnosti, ili put borbe i transformacije. Izbor je naš, a vremena za čekanje više nema.