U današnjem članku Vam donosimo savjete za sigurno kupanje u vrelim ljetnim danima, te par trikova uz koji će Vaš dugo čekani godišnji proći bez ikakvih problema..
Ljeto nas prirodno vuče ka vodi – bilo da se radi o moru, rijeci ili jezeru, kupanje predstavlja izvor zabave, opuštanja i zdravlja. No, iza svakog uživanja u vodi kriju se potencijalne opasnosti koje se ne smiju zanemariti, pogotovo kada su u pitanju djeca i starije osobe. Plivanje je izuzetno korisno za tijelo i um, ali uz dozu pažnje može postati i potpuno bezbjedna aktivnost.
Utapanje je među vodećim uzrocima smrti od nesreća širom svijeta, a najrizičnija su djeca između 1 i 9 godina. Hrvatska se, prema Eurostatu, nalazi među deset evropskih zemalja s najvišim brojem smrtnih slučajeva od slučajnog utapanja – što dodatno naglašava potrebu za oprezom i edukacijom.
1. Djeca uvijek moraju biti pod neposrednim nadzorom.
I na najplićem dijelu obale, u dječijem bazenu, pa čak i u kadi – nesreća se može dogoditi za samo nekoliko sekundi. Nikada, ni na trenutak, dijete ne treba ostaviti samo u blizini vode. Odgovornost odraslih je ključna. Ponekad samo jedna sekunda neopreznosti može značiti razliku između igre i tragedije.
2. Učenje sigurnosti od malih nogu.
Djeca treba da nauče osnovna pravila ponašanja u vodi:
– nikada ne ulaziti u vodu bez dozvole odraslih,
– izbjegavati skakanje naglavačke na nepoznatim mjestima,
– ne plivati sami i ne zadržavati dah dugo pod vodom.
Roditelji bi trebali ograničiti vrijeme boravka u vodi, posebno nakon obroka, i podsticati kratke pauze za odmor.
3. Fizičke prepreke mogu spasiti život.
Bazeni bi trebali biti ograđeni, a bunari, rezervoari i kante s vodom osigurani poklopcima. Dječije bazene nakon korištenja treba isprazniti i skloniti van dohvata najmlađih – jer i plitka voda može biti smrtonosna.
4. Učenje plivanja – najbolja prevencija.
Djeca koja znaju plivati imaju i do 88% manji rizik od utapanja. Ipak, to nije garancija bezbjednosti – i najvještiji plivači moraju biti pod nadzorom. Za odrasle koji ne znaju plivati, preporučuje se izbjegavanje duboke vode i pohađanje kurseva plivanja.
5. Korištenje sigurnosne opreme.
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosne prsluke prilagođene uzrastu i težini. Rukavići i pojasevi ne pružaju jednaku sigurnost – oni mogu skliznuti, ispuhati se ili se okrenuti. Prilikom vožnje čamcem, svi – i djeca i odrasli – moraju nositi pojaseve za spašavanje.
6. Rijeke i jezera traže dodatni oprez.
Za razliku od mora, voda u rijekama i jezerima može biti mutna, s neravnim dnom, jakim strujama i nepredvidivim virovima. Skakanje u vodu nepoznate dubine može završiti ozbiljnim povredama. Plivanje treba ograničiti na provjerena, označena mjesta.
7. Osobe sa hroničnim bolestima – savjet s ljekarom je obavezan.
Srčani bolesnici, dijabetičari i osobe s epilepsijom moraju posebno paziti. Neki lijekovi mogu izazvati nuspojave pri boravku na suncu i u vodi, što povećava rizik od gubitka svijesti i nesreća. Najvažnije – nikada ne ići sam u vodu.
8. Alkohol i voda – opasna kombinacija.
Alkohol ometa ravnotežu, rasuđivanje i reakcije, čime višestruko povećava rizik od utapanja. Utopljeni pod dejstvom alkohola čine značajan broj svih žrtava, stoga je pravilo jednostavno: alkohol i plivanje ne idu zajedno.
9. Znati pružiti prvu pomoć može spasiti život.
Ako neko nestane pod vodom, odmah treba reagovati – ali pažljivo. Spašavanje je rizično čak i za iskusne plivače. Najbolje je koristiti pomoćna sredstva (npr. dasku, konopac, pojas), a ako se osoba izvuče iz vode, treba odmah započeti oživljavanje dok hitna pomoć ne stigne.
