Nedavno je Alexander Myasnikov, poznati ruski kardiolog poznat po razbijanju zabluda o zdravlju i prehrani, izazvao značajnu pozornost svojim oprezom u pogledu mogućih opasnosti konzervirane i gotove hrane. Na svom Telegram kanalu istaknuo je opasnosti vezane uz ove artikle, posebno se osvrnuvši na postojanje botulinum toksina, koji je jedan od najsmrtonosnijih otrova poznatih čovječanstvu.
- Unatoč tome što se nalazi u minimalnim količinama, botulinum toksin ima potencijal dovesti do teškog trovanja opasnog po život. Rizici povezani s gotovom i konzerviranom hranom su značajni. Dr. Mjasnikov je postavio važno pitanje: zašto se mnogi pojedinci odlučuju za gotovu hranu i usluge dostave umjesto da sami kuhaju hranu? “Ljudi često prednost daju praktičnosti nad zdravljem.
Iako se može činiti da je lakše naručiti hranu ili kupiti unaprijed pripremljena jela, ove opcije nose značajan rizik od trovanja hranom. Vrijeme provedeno čekajući dostavu moglo bi se umjesto toga iskoristiti za pripremu hranjivog obroka Ako vam kuhanje nije izvedivo zbog vremenskog ograničenja ili nedostatka interesa, važno je prepoznati opasnosti koje prihvaćate praktičnost”, naglasio je.
- Što je zapravo botulinum toksin? Ovaj toksin, kojeg stvara bakterija Clostridium botulinum, prepoznat je kao jedna od najsmrtonosnijih tvari. Myasnikov ga je nazvao “mogućim bioterorističkim oružjem”. Tipično, toksin je prisutan u hrani koja je nepropisno konzervirana ili vakuumirano zatvorena, uključujući konzerviranu ribu, grašak, kukuruz i mahunarke. Kako bi se smanjio rizik, savjetuje se zagrijavanje konzerviranih proizvoda najmanje 10 minuta prije jela.
Kardiolog upozorava: “Ako to ne učinite, ugrožavate svoje zdravlje. Početak trovanja botulinum toksinom može se manifestirati između 12 i 16 sati nakon uzimanja kontaminirane hrane, iako se simptomi ponekad mogu pojaviti čak 30 minuta nakon konzumiranja.
- Ključni simptomi su slabost koja počinje u glavi i napreduje prema rukama i prsima, često dovodeći do paralize dišnih mišića.U najkritičnijim situacijama pogođenim pojedincima može biti potrebna ventilacijska podrška. Mjasnikov ističe važnost vođenja računa o prehrani jer je uvijek bolje spriječiti probleme nego ih kasnije liječiti.
DODATNI TEKST
Fascinantna plesna komunikacija pčela. Jeste li svjesni da pčele imaju osebujan način komuniciranja kroz ples? Ovi intrigantni kukci, neophodni za oprašivanje biljaka i održavanje ekosustava, stvorili su nevjerojatno učinkovitu metodu za razmjenu informacija. Kada pčela izviđač otkrije izvor hrane, vraća se u košnicu i izvodi specifičan ples koji se zove “ples mrdanja” kako bi svojim kolegama pčelama prenijela detalje o mjestu i kvaliteti hrane. Ples njihala služi kao detaljna i zamršena metoda komunikacije.
- U tom kretanju pčela ocrtava oblik osmice, gdje orijentacija središnje linije otkriva kut prema suncu kojim se pčele trebaju kretati kako bi pronašle izvor hrane. Tempo plesa prenosi informaciju o udaljenosti do hrane; sporiji ples sugerira da se hrana nalazi dalje. Osim toga, snaga i entuzijazam plesa obično predstavljaju kvalitetu izvora hrane, uključujući čimbenike poput mirisa i količine nektara.
Još je zapanjujuća sposobnost pčela da modificiraju svoj ples kao odgovor na promjene u svojoj okolini. Na primjer, ako se položaj sunca pomakne dok su u tranzitu, oni instinktivno prilagođavaju svoj smjer koristeći svoj unutarnji “biološki sat”. Nadalje, pčele svoju poruku prenose i putem vibracija, zvukova zujanja i mirisa feromona. Austrijski znanstvenik Karl von Frisch otkrio je ovaj napredni komunikacijski sustav i dobio Nobelovu nagradu 1973. za svoje studije o ponašanju pčela.
- Njegovo istraživanje pokazuje inteligenciju i društvenu prirodu pčela. Fascinantno je primijetiti kako pčele svojim plesom pomažu ljudima. Istraživači ispituju njihova komunikacijska ponašanja kako bi stekli uvid u ekosustave i poboljšali poljoprivredne prakse. Svaki pokret i lepet njihovih krila naglašava ključnu ulogu koju pčele imaju u održavanju života na Zemlji.
