Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Risto Đogo je odigrao ključnu ulogu kao suosnivač Srpskog radija i Srpske radio-televizije – Kanal S. Stekao je široko priznanje svojim dnevnicima, u koje je pametno unosio humor, sarkazam i ironiju u svoje komentare o ratu. Iako su njegovi skečevi stekli popularnost među Srbima, izazvali su i negativne reakcije Hrvata i Muslimana.
Tragično, Đogo je prerano stradao pred kraj rata 1994. godine, pod okolnostima koje su izazivale sumnju. Dok su službeni izvještaji njegovu smrt pripisivali nesretnom slučaju – konkretno utapanjem u rijeci Drini – bilo je tragova koji su upućivali na lažnu igru, jer je njegovo beživotno tijelo otkriveno u Zvorničkom jezeru. Nakon stravičnog masakra na pijaci Markale, Đogo je u svoje predstave ubacio lutke kako bi dočarao tu tragediju, a misterij oko njegove smrti traje i danas.
Rođen u Kalinoviku 12. veljače 1956. godine, svoje formativne godine proveo je u Sarajevu. Nakon završetka studija na Fakultetu političkih znanosti, smjer novinarstvo, 1979. godine, Đogo kreće na profesionalni put. Iskustvo je sticao radeći u “Oslobođenju”, Radio Sarajevu i Televiziji Sarajevo, gdje se uspinjao od novinara do glavnog i odgovornog urednika.
Đogo, glasoviti domoljub, često bi svoj dnevnik započinjao rečenicom “Pomaže Bog”, a završavao ga dizanjem tri prsta u zrak. Otišao je, ostavivši iza sebe suprugu i dva sina, koji su stasali u osobe kojima bi se nedvojbeno divio. O njegovoj smrti i dalje se raspravlja, a njegova ostavština ostaje među onima koji su ga smatrali izuzetnom srpskom osobom.
Bonus sadržaj : Biljna ulja igraju vitalnu ulogu u ljudskoj prehrani i uživaju široku upotrebu. Proizvodnja ulja uključuje različite biljne kulture, s temeljnom razlikom između jestivih i nejestivih sorti. Suncokretovo, maslinovo, laneno, kokosovo, kukuruzno i brojna druga biljna ulja često se koriste zbog svojih prehrambenih prednosti. Primarne karakteristike koje razlikuju biljna ulja povezane su s nezasićenim masnim kiselinama, posebice dvostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama, kojih ima u izobilju u nekim uljima dobivenim iz biljaka. Visokokvalitetna biljna ulja, posebice ona dobivena hladnim prešanjem, nude mnoštvo prednosti za opću dobrobit. Ova ulja imaju sposobnost smanjiti razinu štetnog kolesterola u krvotoku i ublažiti vjerojatnost kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, promiču povoljne ishode za mozak, kožu, kosu, nokte i cjelokupno tjelesno zdravlje.
Ključno je priznati da se karakteristike biljnih ulja mogu promijeniti kao rezultat tehničkih metoda korištenih tijekom procesa njihove proizvodnje i rafiniranja. Primjena topline ubrzava oksidaciju nezasićenih masnih kiselina, što u konačnici dovodi do degradacije kvalitete ulja. Stoga je preporučljivo koristiti biljna ulja u hladnom stanju i suzdržati se od izlaganja povišenim temperaturama. Što se tiče kuhanja i prženja, savjetuje se odlučiti se za biljna ulja koja imaju niži udio višestruko nezasićenih masnih kiselina, poput ulja od kikirikija. Osim toga, životinjske masti koje se proizvode na nižim temperaturama također se mogu koristiti za prženje. Međutim, ključno je izbjegavati regenerirane masti i hidrogenirana biljna ulja.
Nadalje, preporučljivo je suzdržati se od ponovne upotrebe masti za prženje više od pet do sedam puta, a tada se preporučuje zamijeniti ih svježim masnoćama. Procesom prženja može doći do oksidacije masnoća, što uzrokuje promjenu boje jela i stvaranje štetnih spojeva. Kada se pravilno koriste i konzumiraju u umjerenim količinama, biljna ulja mogu biti i korisna i zdrava. Ključno je izbjegavati ih izlagati pretjeranoj toplini jer to može ugroziti njihove prednosti. Stoga, dok biljna ulja mogu biti korisna i promicati dobrobit, važno ih je koristiti pravilno i umjereno.
