Današnji se članak fokusirat ćemo na raširenu bolest koja pogađa milione pojedinaca širom svijeta, Tačnije, bavit ćemo se sve većom dijagnozom raka debelog crijeva, koji je postao najčešći oblik raka među ljudima.
Rano otkrivanje ove bolesti ključno je za pozitivnu prognozu, a služi kao ključni početni korak prema uspješnom lijeku. Iako se rak debelog crijeva može manifestirati u bilo kojem trenutku života, češće se javlja kod osoba starijih od 50 godina, osobito muškaraca. Iako može biti zahvaćen bilo koji dio debelog crijeva, lijeva strana je sklonija ovom malignom stanju. Prevalencija ove maligne bolesti progresivno raste, što dovodi do zabrinjavajuće visoke stope smrtnosti u našoj zemlji. Dr. Ognjan Skrobić, kirurg Klinike za digestivnu kirurgiju KBC-a, izdvaja tri glavna čimbenika koji pridonose nastanku raka debelog crijeva: ubrzani tempo modernog života, nezdrava i nedosljedna prehrana te sjedeći način života. Nadalje, konzumacija raznih kemikalija putem hrane značajno pridonosi porastu učestalosti ovih bolesti. Ipak, dobra je vijest da je prevencija raka debelog crijeva jednostavnija nego što mislite.
Jednostavnim promjenama navika, zdravijom dnevnom rutinom i uviđanjem važnosti redovitih preventivnih pregleda rizik možemo uvelike smanjiti. Dr. Skrobić ističe da genetika također igra ključnu ulogu u nastanku bolesti probavnog trakta. Pojedinci s obiteljskom poviješću stanja kao što je kolorektalna bolest trebaju se podvrgavati redovitim pregledima i razmisliti o rutinskim kolonoskopijama počevši od 40. godine života ili čak i ranije u određenim slučajevima. Utjecaj stresa na naše cjelokupno blagostanje, posebice na probavni sustav, ne treba podcijeniti. Zamršen odnos između mozga i želuca, koji se obično naziva veza crijeva i mozga, igra ključnu ulogu u razvoju raznih bolesti.
Znanstvena istraživanja potvrdila su da stres potiče otpuštanje kortizola, hormona stresa, što pak dovodi do prekomjerne proizvodnje želučane kiseline i pojačane crijevne aktivnosti. Posljedično, pojedinci mogu doživjeti neugodne simptome kao što su grčevi, nepravilno pražnjenje crijeva, pa čak i zatvor. Bitno je priznati da će dugotrajna i visoka razina stresa neizbježno imati negativne učinke na probavni trakt. Prema riječima dr. Ognjana Skrobića, kronični stres je značajan katalizator za razvoj teških i dugotrajnih probavnih poremećaja.
Ako se primijeti krv u stolici i neobjašnjivo smanjenje tjelesne težine, to bi moglo ukazivati na neotkriveni medicinski problem. Promjene u pokretima crijeva, kao što je pojava zatvora ili proljeva, također mogu ukazivati na promjene u probavnom sustavu. Za otkrivanje raka debelog crijeva provodi se kolonoskopija tijekom koje se uzima uzorak tkiva i šalje na patološku analizu. Nakon što se patohistološkom dijagnostikom potvrdi postojanje karcinoma debelog crijeva, potrebne su dodatne dijagnostičke mjere. Korištenjem fleksibilnog kolonoskopa, dugog uređaja nalik cijevi opremljenog kamerom, postupak kolonoskopije uključuje pregled unutarnje sluznice pacijentova debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva.
Zahvat se može izvesti ili u lokalnoj anesteziji ili u kratkotrajnoj, privremenoj općoj anesteziji. Iako primjena lokalne anestezije kolonoskopiju čini bezbolnom, ipak može uzrokovati nelagodu za pacijenta. Posljedično, postoji sve veća sklonost izvođenju kolonoskopija u općoj anesteziji. U takvim slučajevima, anestezija se daje intravenozno, osiguravajući da pacijent ostane bez svijesti tijekom cijelog postupka. Iako je tehnički izvedivo podvrgnuti se kolonoskopiji bez anestezije, snažno se savjetuje odabrati neki oblik anestezije kako bi se ublažila znatna nelagoda povezana s postupkom.
