U današnjem članku bavimo se proročanstvima Babe Vange za 2026. godinu koja, prema rečima njenih sledbenika, donose i nadu i zabrinutost. Poseban detalj izdvaja se kao onaj koji bi mogao da uzdrma mnoge i otvori pitanja o tome šta nas čeka u bliskoj budućnosti…
Proročanstva čuvene proročice Vange i decenijama nakon njene smrti izazivaju pažnju širom svijeta, a naročito sada, kada se njene riječi povezuju sa godinom koja tek dolazi. Za 2026. godinu mnogi vjeruju da je najavila događaje koji bi mogli promijeniti tok čovječanstva – od prirodnih katastrofa i ratnih sukoba, preko razvoja vještačke inteligencije, pa sve do mogućeg kontakta sa vanzemaljskim životom. Sama kombinacija ovih predviđanja djeluje i fascinantno i zastrašujuće, a u vremenu globalne nesigurnosti, takve priče dobijaju na uvjerljivosti.
Jedan od najsnažnijih motiva u njenim porukama odnosi se na prirodne katastrofe. Vanga je govorila o zemljotresima, vulkanskim erupcijama i klimatskim ekstremima koji bi mogli pogoditi gotovo 8% svjetskog kopna. Iako nije ostavila precizne geografske lokacije, ljudi u ovim riječima prepoznaju odraz današnjeg vremena. Samo u proteklih nekoliko godina svjedočili smo razornim poplavama, požarima i olujama koje su pogodile Evropu, Aziju i Ameriku. Kada se ovakvi događaji uporede sa njenim proročanstvima, teško je oteti se dojmu da postoji podudarnost.
- Kako piše Večernji list, klimatske promjene su već realnost i njihovi efekti mijenjaju svakodnevni život ljudi. Naučnici upozoravaju da će ekstremne pojave biti sve češće i teže za kontrolu, što dodatno daje težinu pričama o Vanginim proročanstvima. Iako ona nije koristila naučne metode, podudarnost sa globalnim zagrijavanjem stvara osjećaj da su njene riječi, makar metaforički, bile predosjećaj onoga što danas živimo. Upravo zato proročanstvo o 2026. godini mnogi danas posmatraju i kroz prizmu naučnih činjenica.
Drugi, možda i dramatičniji dio njenog naslijeđa tiče se geopolitike. Prema tumačenjima, Vanga je najavila mogućnost eskalacije velikih sukoba, čak i scenario Trećeg svjetskog rata. Pominje se potencijalna kineska ofanziva na Tajvan, ali i direktni sukobi Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Kada se ovakve izjave uporede sa aktuelnim globalnim tenzijama, dobija se slika svijeta koji je ponovo na ivici velikog konflikta. U vremenu kada ratovi na Bliskom istoku, krize u Evropi i nesigurnost u Aziji svakodnevno pune naslovnice, ovakva predviđanja zvuče gotovo proročki.
- Kako prenosi Blic, analitičari u regionu već duže upozoravaju da međunarodni poredak ulazi u novu fazu nestabilnosti. Povećano raspoređivanje vojske, utrka u naoružanju i sve češći prekidi diplomatskih dogovora hrane teorije da bi naredne godine mogle donijeti sukobe većih razmjera. Činjenica da se takvi scenariji poklapaju sa onim što je Vanga davno govorila, stvara dodatnu dozu straha i nesigurnosti, pa se 2026. sve češće opisuje kao godina u kojoj ništa neće biti obično.
Poseban naglasak u njenim proročanstvima stavljen je na tehnologiju, naročito na razvoj vještačke inteligencije. Navodno je tvrdila da će upravo 2026. biti prekretnica – godina u kojoj će mašine početi da donose ključne odluke umjesto ljudi. To bi, prema njenim riječima, moglo dovesti do masovne nezaposlenosti i gubitka ljudske kontrole nad tehnologijom. Danas, kada AI već mijenja ekonomiju i radna mjesta u mnogim industrijama, ovo upozorenje zvuči zapanjujuće aktuelno.
Kako navodi Nova.rs, stručnjaci iz Srbije i regiona sve češće raspravljaju o tome koliko će vještačka inteligencija promijeniti naše društvo. Jedni u tome vide ogromnu šansu za ekonomski rast i razvoj, dok drugi upozoravaju na rizike, ističući da prebrzo oslanjanje na mašine može biti opasno. Sama činjenica da se ove dileme poklapaju sa Vanginim riječima čini da granica između proricanja i naučne prognoze postaje sve tanja.
- Najkontroverzniji i ujedno najuzbudljiviji dio njenog naslijeđa odnosi se na navodni kontakt sa vanzemaljskim životom. Prema riječima njenih tumača, Vanga je predvidjela da bi u novembru 2026. ogromna svemirska letjelica mogla ući u Zemljinu atmosferu. Naučnici ovakve tvrdnje u pravilu odbacuju i objašnjavaju ih prirodnim fenomenima, ali interesovanje za ovu temu nikada nije bilo veće. Da li bi ovakav događaj mogao promijeniti čitavu ljudsku istoriju – pitanje je koje izaziva i strah i radoznalost.
Iako većina naučne zajednice smatra da su ovakva predviđanja samo plod mašte, postoje istraživači koji ostavljaju prostor za neobjašnjive fenomene. Profesor Avi Lob sa Harvarda, na primjer, u svojim radovima ne isključuje mogućnost da su neki objekti u svemiru zapravo tragovi vanzemaljskih civilizacija. Takva istraživanja daju novu težinu i dimenziju Vanginim proročanstvima, jer pokazuju da pitanja o životu izvan Zemlje nisu više samo domen fantastike.
Na kraju, jedno je sigurno – bez obzira na to da li joj vjerujemo ili ne, proročanstva Vange uvijek izazivaju pažnju. Oni koji vjeruju vide u njima upozorenje i poziv da čovječanstvo bude spremno na neizvjesnost, dok skeptici u njima pronalaze metafore i podsjetnike na događaje koji se ionako mogu predvidjeti. Činjenica da se svijet ubrzano mijenja čini da svaka riječ iz prošlosti dobija novu težinu, a 2026. godina nosi i strah i nadu.
