Mnogi će se složiti, sa proljećem počinje najljepše godišnje doba, gdje su dan i noć jednaki, svaki traje po dvanaest sati. Nadalje, počevši od danas, svaki sljedeći dan će se progresivno produžavati, a danas, 20. marta, službeno počinje proljeće i sa sunčanim danima ispraćamo zimu, koja istini za volju nije bila ni naročito “žestoka” ove godine. Tradicionalno smo navikli na mišljenje da sva godišnja doba, osim jeseni, počinju 21. dana u mjesecu, međutim spletom određenih okolnosti, proljeće nas već otprilike dva desetljeća počasti dan ranije.
- Koji je razlog promjenjivog datuma početka proljeća?
Početak proljeća, također poznat kao proljetni ekvinocij, događa se unutar raspona datuma, točnije između 19. 3. i 21. 3., ovisno o položaju Sunca u odnosu na Zemljin ekvator. Razgraničenje godišnjih doba, odnosno početak i završetak proljeća, određuju dva različita pristupa – meteorološki i astronomski.
Meteorološkim pristupom meteorolozi pažljivo analiziraju kolebanja temperature i atmosferskih prilika tijekom godine. Ovo klimatološko određivanje temelji se na sustavnom praćenju podataka o temperaturi i organizirano je u skladu s kalendarom, što rezultira podjelom godine u četiri različita godišnja doba. Prema ovoj metodologiji, svaka sezona je definirana kao tromjesečno razdoblje.
Druga metoda, poznata kao astronomski pristup, koristi Zemljinu orbitu i položaj Sunca za određivanje godišnjih doba. U ovoj metodi, astronomski kalendar definira godišnja doba na temelju Zemljine osi rotacije pod kutom od 23,5 stupnjeva u odnosu na njezinu orbitu oko Sunca.
BONUS TEKST : LJETNO RAČUNANJE VREMENA
Dana 31. ožujka 2024. počinje ljetno računanje vremena, obilježavajući posljednju nedjelju ožujka kada nastavljamo pomicati sat za jedan sat unaprijed s 2:00 ujutro na 3:00 sata ujutro.
U nadolazećoj godini pojava ljetnog računanja vremena koje se poklapa sa svetim mjesecom ramazanom za muslimane utjecat će na početak i završetak posta. Post za muslimane na dan 30. marta počinje u 3:47 sati, nakon čega slijedi iftar u 18:16 sati. Narednog dana, 31. marta, sehri će zbog pomjeranja kazaljki na satu nastupiti u 4:45 sati, a iftar će se klanjati u 19:18 sati.
Odgovornost za podešavanje kazaljki na satu pada na Georgea Vernona Hudsona, uglednog entomologa s Novog Zelanda. Oslanjajući se na svoje opsežno istraživanje prilagodbe različitim okruženjima, došao je do zaključka da su ljudi inherentno prikladniji za razvoj tijekom dana nego tijekom noći.
Godine 1895. iznio je prijedlog da se kazaljke na satu pomaknu za dva sata unaprijed, s namjerom da se maksimalno iskoristi dnevno svjetlo tijekom ljeta, a ne poslijepodne. Godine 1916. Nijemci su prvi uveli praksu pomicanja sata, a ubrzo nakon toga i Velika Britanija i SAD su ih slijedile i usvojile ovaj pristup. Trenutačno većina europskih zemalja i gotovo cijela Sjeverna Amerika primjenjuju praksu podešavanja satova dva puta godišnje.
Jeste li ikada razmišljali o porijeklu vremenskog pomaka? Zapravo ga je osmislio Benjamin Franklin, američki političar i znanstvenik, 1784. godine. U eseju koji je objavio, Franklin je predložio ideju ranijeg buđenja kako bi se smanjila upotreba svijeća. Zanimljivo je da je sličan koncept pao na pamet Williamu Willettu, pra-pra-pradjedu pjevača Coldplaya Chrisa Martina, 1907. Willett je doživio otkriće dok je jahao jednog ljeta kada je primijetio da su mnogi zastori još uvijek navučeni unatoč ranoj sat.
Ponovimo, koncept ljetnog računanja vremena prva je implementirala Njemačka 1916. godine, a nekoliko tjedana kasnije velika Britanija. Potreba za optimizacijom dnevne svjetlosti i očuvanjem ugljena tijekom Prvog svjetskog rata nagnala je obje nacije da usvoje ovu mjeru. Rusija je slijedila primjer sljedeće godine, a 1918. Sjedinjene Američke Države također su prihvatile ovu praksu. Međutim, u vrijeme mira, ideja nije uspjela zaživjeti u Americi. Podlegavši pritisku poljoprivrednika, predsjednik Woodrow Wilson odmah je ukinuo ljetno računanje vremena, proglasivši povratak prirodnom ritmu “Božjeg vremena”.
Jedinstveni propisi nisu postojali čak ni u Europi. Ilustracije radi, Britanci su tijekom Drugog svjetskog rata odlučili povećati ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za dva sata unaprijed. Tek 27. ožujka 1983. godine u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji uveden je koncept ljetnog računanja vremena.
