Ako razmišljate o prženju tikvica, savjetujem vam da isprobate ovaj recept! Pripremite se biti ugodno zadivljeni ovom genijalnom metodom… Nemojte pržiti tikvice! Ovaj pametan prijedlog razveselio je brojne domaćice!
Da biste pravilno pripremili ove tikvice, bit će vam potrebni sljedeći osnovni sastojci:
U blizini postoji jedna tikva.
Sol Prah napravljen od češnjaka.
Papar
Za ukusno jelo pomiješajte 80 grama ribanog sira,
sitno nasjeckanog svježeg kopra i
30 grama majoneze,
temeljito pomiješajući sve sastojke s biljnim uljem.
Otkrijte najoptimalniji način pripreme ovih tikvica. Za početak zagrijte pećnicu na 180°C i pripremite lim za pečenje tako da ga obložite papirom za pečenje. Nastavite s guljenjem tikvica i narežite ih na okrugle kolutove. U zdjeli pomiješajte kriške tikvica s malo soli, češnjaka u prahu, paprike i malo biljnog ulja.
Dobro izmiješajte sastojke kako bi tikvice bile ravnomjerno obložene aromatičnim začinima. U pripremljenu tepsiju pažljivo stavite začinjene kolutove tikvica. Premjestite posudu s tikvicama u prethodno zagrijanu pećnicu i ostavite ih da se peku oko 15 minuta, odnosno dok ne postanu mekane i dobiju lijepu zlatnu boju.
Dok se tikvice peku, iskoristite ovu priliku i naribajte sir na sitne komadiće, a svježi kopar sitno nasjeckajte. Pomiješajte naribani sir, nasjeckani kopar i majonezu u zasebnoj zdjeli, pazeći da su sve komponente dobro izmiješane. Nakon što su se tikvice pekle u pećnici četvrt sata, izvadite ih i ravnomjerno rasporedite smjesu sira i kopra na krugove tikvica.
Vratite pleh u pećnicu i nastavite peći još 5-7 minuta, odnosno dok se sir ne rastopi i dobije prekrasnu zlatnosmeđu nijansu. Zapečene tikvice sa sirom i koprom ostavite da se malo ohlade nakon što ih izvadite iz pećnice prije posluživanja. U ovom divnom jelu možete uživati kao odličan prilog ili predjelo. Počastite se divnim i jednostavnim receptom za tikvice!
BONUS TEKST
Jetra i drugi organi osoba s Wilsonovom bolešću podliježu abnormalnom nakupljanju bakra, što dovodi do njihove patnje. Morbus Wilsonova bolest, poznata i kao Wilsonova bolest, nasljedno je stanje koje postupno napreduje. Temeljni uzrok ovog stanja je kvar u procesu transporta, što rezultira prekomjernim nakupljanjem bakra u različitim organima kao što su jetra, središnji živčani sustav, oči i drugi dijelovi tijela.
Nakupljanje bakra u tijelu usko je povezano s Wilsonovom bolešću. Kod osoba s dijagnosticiranom Wilsonovom bolešću postoji značajno nakupljanje bakra u jetri, bazalnim ganglijima i talamusu. Bakar se također taloži u raznim organima u obliku prstena. Tipično, početni simptomi su neurološki i podudaraju se s promjenama u razinama jetrenih enzima.
Dodatno, postoji korelacija između Wilsonove bolesti i razvoja sekundarne anemije, koja je posljedica hemolize. Nakupljanje bakra u jetri, mozgu ili drugim organima je karakteristika Wilsonove bolesti. Ovo kongenitalno stanje, naslijeđeno autosomno recesivno, ostaje neaktivno sve dok razina bakra ne dosegne određeni prag.
Tipično se simptomi počinju javljati tijekom djetinjstva ili adolescencije, a većina slučajeva javlja se između 6. i 12. godine. Među znanstvenicima je široko prihvaćeno mišljenje da se bolest ne pojavljuje prije 5. ili nakon 50. godine. Znakovi i indikacije povezane s Wilsonovom bolešću Prikaz simptoma razlikuje se ovisno o tome koje je specifično područje tijela primarno zahvaćeno.
Sljedeće su različite manifestacije: Simptomi nakupljanja bakra u tijelu uključuju umor, gubitak apetita, bol u trbuhu, žutilo kože i bjeloočnica, promjene boje očiju ili prisutnost Kaiser-Fleischerovih prstenova, zadržavanje tekućine u nogama ili trbuhu, poteškoće s govorom i gutanjem, nekontrolirani pokreti ili ukočenost mišića te u rijetkim slučajevima zatajenje bubrega kao rezultat nakupljanja bakra u tubulima ili nefrotoksičnosti od terapije.
