U današnjem članku pišemo o tri simptoma koji mogu biti znak da vaš organizam ne podnosi kofein onako dobro kako mislite. Iako je kafa za mnoge nezaobilazan dio jutarnje rutine, kod osjetljivijih osoba može izazvati probleme sa spavanjem, pojačanu nervozu i neugodno lupanje ili preskakanje srca. Posebno je važno obratiti pažnju ako se ove tegobe redovno pojavljuju upravo nakon kafe ili drugih napitaka koji sadrže kofein..
Kafa je za mnoge nezaobilazan dio jutarnje rutine, ali tijelo ne reaguje kod svakoga jednako na kofein. Dok jedni mogu popiti nekoliko šoljica bez problema, drugi već nakon manje količine osjećaju nesanicu, izraženu nervozu ili neugodno lupanje srca. Ako se takvi simptomi redovno javljaju nakon kafe, vrijedi smanjiti unos kofeina i pratiti reakciju organizma. Posebno je važno ne pripisivati svaku palpitaciju ili vrtoglavicu automatski kafi, jer uzrok može biti i drugo zdravstveno stanje.
Za mnoge ljude dan počinje tek nakon prve šoljice kafe. Kofein može povećati budnost i pomoći da se osjećamo energičnije, ali njegova tolerancija znatno se razlikuje od osobe do osobe. Nekome ni nekoliko kafa tokom dana neće izazvati veće tegobe, dok će neko drugi već nakon jedne osjetiti nelagodu.
Najčešći znakovi da vam trenutna količina kofeina možda ne odgovara jesu poremećen san, pojačana nervoza ili tjeskoba te osjećaj ubrzanog, snažnog ili nepravilnog rada srca. Važno je posmatrati kada se simptomi javljaju i da li se smanjuju nakon što ograničite kofein.
Ukratko: Ako nakon kafe redovno ne možete zaspati, postajete izrazito napeti ili osjećate palpitacije, pokušajte smanjiti unos kofeina. Ako se simptomi nastavljaju i bez kafe ili su izraženi, potrebno je razmotriti i druge moguće uzroke.
1. San vam je postao lošiji
Kofein može ostati u organizmu satima nakon posljednje šoljice. Zbog toga kafa popijena kasnije tokom dana kod osjetljivijih osoba može otežati uspavljivanje ili učiniti san plićim i isprekidanim.
Problem nije uvijek samo u tome da ne možete zaspati. Neki ljudi zaspu bez teškoća, ali se bude više puta tokom noći ili se ujutro osjećaju kao da se nisu odmorili.
Tada lako nastaje začarani krug: loš san vodi većoj potrebi za kafom, a veća količina kofeina dodatno otežava kvalitetan odmor.
Ako sumnjate da vam kafa remeti san, možete nekoliko dana pokušati izbjegavati kofein u kasnijim popodnevnim i večernjim satima i pratiti postoji li razlika.
2. Nakon kafe osjećate nemir, napetost ili tjeskobu
Kofein stimulira centralni nervni sistem. Upravo zbog toga povećava budnost, ali kada je stimulacija prejaka mogu se pojaviti drhtavica, razdražljivost, unutrašnji nemir i osjećaj da se ne možete opustiti.
Osobe osjetljive na kofein takvu reakciju mogu imati i nakon relativno male količine. Ako se prije kafe osjećate stabilno, a ubrzo nakon nje redovno postajete napeti ili uznemireni, vrijedi pokušati smanjiti količinu.
To ne znači da je kafa uzrok svake tjeskobe. Anksioznost može imati mnogo uzroka, ali kofein kod nekih ljudi može pojačati već postojeće fizičke i psihičke simptome.
3. Osjećate lupanje ili preskakanje srca
Neki ljudi nakon kafe primijete da im srce kuca brže ili snažnije, dok drugi imaju osjećaj kao da je jedan otkucaj „preskočio“. Takve senzacije nazivaju se palpitacijama.
Kofein može biti jedan od mogućih okidača, naročito nakon većih količina ili u kombinaciji s energetskim napicima i drugim stimulansima.
Ipak, palpitacije ne treba automatski pripisivati kafi. Mogu biti povezane i sa stresom, dehidracijom, manjkom sna, određenim lijekovima, anemijom, poremećajem rada štitnjače ili poremećajima srčanog ritma.
Zdravstvena napomena: Ako su palpitacije praćene bolom ili pritiskom u grudima, jakom zadihanošću, nesvjesticom, izrazitom vrtoglavicom ili naglom slabošću, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Nije svaka šoljica ista
Količina kofeina zavisi od vrste napitka, načina pripreme i veličine porcije. Velika jaka kafa može sadržavati znatno više kofeina od male šoljice, a kofein se nalazi i u čaju, energetskim napicima, pojedinim gaziranim pićima, čokoladi te nekim lijekovima i dodacima prehrani.
Zbog toga dvije osobe koje kažu da piju „dvije kafe dnevno“ ne moraju unositi ni približno istu količinu kofeina.
Za većinu zdravih odraslih osoba često se kao gornja dnevna granica navodi oko 400 miligrama kofeina, ali to nije cilj koji svako treba dostići. Neki ljudi neugodne simptome osjete pri znatno manjim količinama.
Ako pijete mnogo kafe svaki dan, nagli prestanak može izazvati glavobolju, pospanost, umor, razdražljivost i slabiju koncentraciju. Zbog toga nekima više odgovara postepeno smanjivanje – manja šoljica, zamjena jedne kafe bezkofeinskom ili raniji termin za posljednju kafu u danu.
Praktičan savjet: Nekoliko dana bilježite kada pijete kafu, koliko je popijete i kako se nakon toga osjećate. Ako se san, nervoza ili palpitacije značajno poprave nakon smanjenja kofeina, to može biti koristan trag.
Za većinu ljudi potpuno izbacivanje kafe nije nužno. Problem nastaje kada organizam jasno pokazuje da trenutna količina ne odgovara, a simptomi se ignoriraju ili pokušavaju „pregurati“ još jednom šoljicom.
Nesanica, izražena napetost i ponavljane palpitacije dovoljno su dobar razlog da preispitate unos kofeina. Ako se tegobe nastavljaju i kada ga smanjite ili izbacite, potreban je razgovor s ljekarom kako bi se provjerili drugi mogući uzroci.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
