Posijte ovo u avgustu i berite svježe povrće cijele jeseni

Avgust nije kasno vrijeme za novu sjetvu u bašti. Mnoge vrste povrća tada mogu brzo niknuti i dati svježu berbu tokom jeseni. Rotkvice, salata, špinat i rukola samo su neke od kultura koje vrijedi posijati.

Prazne gredice nakon ljetnih kultura ne moraju ostati neiskorištene do naredne sezone. Topla zemlja u avgustu pogoduje klijanju, dok kraći dani i postepeno svježije noći odgovaraju brojnim vrstama povrća. Rotkvice, rukola, salata i špinat među najbržim su izborima, dok se uz dovoljno dugu i blagu jesen mogu sijati i mrkva, cvekla, blitva ili niski grah. Ključ uspjeha su pravilan izbor sorte, redovno zalijevanje i procjena vremena do prvog mraza.

Avgust mnogim baštovanima djeluje kao završnica sezone, posebno kada paradajz, paprika, krastavci i druge ljetne kulture počnu slabiti ili završavati proizvodnju. Međutim, to ne znači da pripremljene gredice moraju ostati prazne. Upravo kraj ljeta može poslužiti za novi krug sjetve i produžiti period u kojem se iz vlastite bašte bere svježe povrće.

Zemlja je u ovom periodu još dovoljno zagrijana da sjeme brzo proklija, dok dolazak kraćih dana i svježijih noći sve više odgovara kulturama koje slabije podnose najveće ljetne temperature. U zavisnosti od područja i vremenskih uslova, pojedine biljke mogu davati berbu tokom septembra i oktobra, a neke i kasnije.

Prije sjetve ipak treba procijeniti lokalne uslove i približavanje prvih mrazeva. Toplija područja pružaju više vremena za razvoj biljaka, dok je u hladnijim krajevima sigurnije birati vrste i sorte kratke vegetacije koje mogu stići za berbu prije ozbiljnijeg zahlađenja.

Rotkvice, salata, rukola i špinat brzo koriste prazne gredice

Rotkvice su među najjednostavnijim kulturama za avgustovsku sjetvu jer brzo rastu i zauzimaju malo prostora. Umjesto da se cijela količina posije istovremeno, moguće ih je sijati u manjim količinama svakih sedam do deset dana i tako produžiti period berbe. Potrebno im je rastresito i ravnomjerno vlažno zemljište, posebno dok traju visoke temperature.

Zelena salata također dobija bolje uslove kako najveće ljetne vrućine počnu popuštati. Mogu se birati sorte koje formiraju glavicu ili lisnate vrste koje se beru postepeno. Za još brži rezultat praktične su mlade „baby leaf“ salate. Ako su dani i dalje veoma topli, odgovarat će im mjesto s nešto hlada tokom najtoplijeg dijela dana.

Rukola je još jedan izbor za one koji žele brzu berbu. U toploj zemlji sjeme lako niče, a mladi listovi mogu se koristiti već nakon nekoliko sedmica. Sjetva manjih količina u razmacima od desetak dana omogućava stalnu berbu mladih listova umjesto jedne velike količine koja brzo preraste.

Špinatu svježiji period posebno odgovara. Može se sijati direktno u redove ili gušće ako je cilj berba mladih listova. Tokom blage jeseni može nastaviti rasti dugo nakon završetka većine ljetnih kultura, a u pojedinim krajevima može prezimiti uz zaštitu agrilom ili niskim tunelom.

Cvekla, mrkva i blitva traže nešto više vremena

Cvekla je zanimljiva jer se mogu koristiti i korijen i mladi listovi. Za avgustovsku sjetvu bolje je izabrati sorte kraće vegetacije i brati korijen dok je još mlad. Ako biljke niknu pregusto, potrebno ih je prorijediti, a izvađeni mladi listovi mogu se iskoristiti u salatama.

Mrkva također može uspjeti u kasnoljetnoj sjetvi, naročito tamo gdje jesen dugo ostaje blaga. Najveći izazov predstavlja period nicanja jer se sitno i plitko posijano sjeme nalazi u površinskom sloju zemlje koji se brzo isušuje. Zbog toga je redovno održavanje vlage posebno važno dok biljke ne niknu. Nakon toga ih treba prorijediti kako bi korijen imao dovoljno prostora.

Blitva se dobro uklapa u ovaj dio godine jer podnosi svježije vrijeme i može davati više berbi. Umjesto čupanja cijele biljke, mogu se rezati vanjski listovi, dok se središte ostavlja da nastavi rasti. U područjima s blažim zimama proizvodnja može potrajati znatno duže.

Grah i tikvice zavise od dužine toplog perioda

Niski grah može se sijati početkom avgusta, ali nije jednako siguran izbor u svim krajevima. Budući da ne podnosi mraz, najvažnije je procijeniti koliko toplih dana ostaje do prvih hladnih noći. U područjima s dugom i toplom jeseni rana sorta može stići do berbe, dok je u hladnijim krajevima takva sjetva rizičnija.

Tikvice zahtijevaju još više opreza. Brzo rastu kada imaju dovoljno toplote, vode i hranjivih materija, ali početak avgusta može biti posljednji pogodan termin za novu sjetvu u toplijim predjelima. Kasnija sjetva nosi rizik da biljke tek počnu ozbiljnije rađati kada temperature postanu preniske. Ako postojeće biljke još uvijek zdravo rastu i donose plodove, često je praktičnije nastaviti njihovu njegu.

Za hladniji dio godine posebno je zanimljiv matovilac. Sije se plitko u rahlo zemljište, niče nešto sporije od rotkvice i rukole, ali dobro podnosi niže temperature. U blagim zimama ili uz jednostavnu zaštitu može se brati i tokom hladnijeg perioda. Koristan izbor je i luk za mlado pero, koji se može koristiti čim razvije dovoljno zelenih listova, bez čekanja da formira veliku glavicu.

Vlaga je presudna dok sjeme ne proklija

Najveća poteškoća avgustovske sjetve često nije buduća hladnoća, nego sadašnja vrućina. Površinski sloj zemlje može se brzo osušiti, a tek posijano sjeme zahtijeva stalnu vlagu kako bi pravilno klijalo. Tokom veoma toplih dana zato može biti potrebno lagano navlažiti površinu više puta, umjesto jednog jakog zalijevanja.

Kada biljke razviju korijen, zalijevanje može postati rjeđe i obilnije. Sloj slame, osušene pokošene trave ili drugog malča može pomoći zemlji da duže zadrži vlagu i tako olakšati održavanje mladih biljaka.

Ako je cilj što ranija berba, rotkvice, rukola, mlade salate i špinat imaju prednost. Za baštovane koji raspolažu dužim periodom bez mraza izbor se proširuje na cveklu, mrkvu, blitvu i niski grah. Avgust tako ne mora označavati kraj baštenske godine, već početak nove, kraće sezone u kojoj se topla zemlja i postepeno svježije vrijeme mogu iskoristiti za još jednu rundu svježeg povrća.