Prof. dr. Vojislav Perišić, javnosti veoma dobro poznati gastroenterolog, u razgovoru za “Mondo” objašnjava zablude oko tople vode s limunom i nudi tri alternativna prijedloga za početak dana: med, rakiju i tursku kafu. Kako ističe, pogodnosti za zdravlje je mnogo, međutim, u svemu treba biti umjeren i ne treba pretjerivati.
Konzumacija tople vode s limunom napitak je koji izaziva oprečna mišljenja. Neki stručnjaci zagovaraju njegovu konzumaciju ujutro prije jela, tvrdeći da ima potencijalne zdravstvene prednosti. Međutim, postoje glasovi koji se protive bilo kakvom pozitivnom učinku na dobrobit, tvrdeći da temperatura vode, bila topla ili hladna, nije bitna. Zapravo, pojedinci su provodili osobne pokuse u trajanju od sedam dana kako bi utvrdili bilo kakve zamjetne promjene koje proizlaze iz redovite konzumacije tople vode s limunom.
Po njegovoj perspektivi, jednostavna kombinacija tople vode i limuna pruža nam istinsko zadovoljstvo. Doktor Voja je podijelio zanimljivu spoznaju o djelovanju tople vode s limunom na želudac i glad. Čini se da limun, kao slaba limunska kiselina, ima sposobnost suzbijanja disocijacije jakih kiselina. Naime, kada u vodu dodamo limunov sok, limunska kiselina, kao slaba kiselina, inhibira izlučivanje klorovodične kiseline, koja je jaka kiselina prisutna u našem želucu. Ovaj fenomen objašnjava zašto ispijanje tople vode s limunom može pružiti ugodnije iskustvo i privremeno smanjiti osjećaj gladi. Kao netko tko temeljito priprema ispite, ne mogu ne cijeniti ovo štrebersko objašnjenje.
Doktor Perišić je za Mondo ispričao uobičajenu jutarnju rutinu iz svog sela, a koja je uključivala početak dana uz kombinaciju meda, rakije i tuske kave. Vjerovalo se da ova jedinstvena kombinacija poboljšava rad mozga, potiče mentalnu jasnoću i poboljšava raspoloženje. Prema riječima dr. Perišića, njegov djed redovito je slijedio ovaj ritual zbog njegovih brojnih dobrobiti. Prema riječima profesora dr Vojislava, med ima ljekovita svojstva i može se koristiti kao umirujući melem.
Prije nego što se pozabavim dobrobitima meda, prvo moram podijeliti jednu osobnu anegdotu. Još dok je Josip Broz Tito bio na vlasti, imao sam čast biti predsjednik komisije za nadzor rada bolnica u Srbiji. Među bolnicama u mojoj nadležnosti bila je i čačanska bolnica u kojoj je djelovao poznati kirurg dr. Ocoković. Govorilo se da mu u svom poslu nema ravnog. Jednog me dana pozvao da svjedočim nečemu izuzetnom. Pred nama je ležao pacijent s ranom nalik na arhitektonsku ljepotu uređene kuće. Sestra je marljivo stavljala zavoje, a dr. Ocoković me tjerao da promatram ranu koja je davala prve znakove zacjeljivanja. Zaintrigiran, raspitao sam se koja je tajna tog napretka, na što mi je otkrio da med ima i antiinfektivna i protuupalna svojstva“, ispričao je dr. Voja.
Objasnio je zdravstvene dobrobiti meda. Pravi med, koji posjeduje sterilna svojstva, lišen je štetnih bakterija. Med služi kao umirujuće sredstvo, posebno u kontekstu upala. Iako je vrlo koristan, važno je biti umjeren u njegovoj konzumaciji. Perga, pripravak dobiven od meda, sadrži 35 kemijskih spojeva koji snažno utječu na živčani sustav, poboljšavajući njegovu funkcionalnost. Dr Voja je za Mondo podijelio ovu pronicljivu informaciju, a otkrio je i izvanrednu alternativu medu za osobe s dijetalnim ograničenjima.
Med ima sposobnost poboljšati naše kognitivne funkcije, što ga čini preporučljivim dodatkom našoj svakodnevnoj rutini. Međutim, važno ga je konzumirati umjereno, jer gušterača može imati problema s obradom velikih količina. Samo žličica meda, uzeta tri puta dnevno, dovoljna je za uživanje njegovih dobrobiti. Osobno ne mogu sudjelovati u konzumaciji meda zbog dijabetesa. Ipak, postoji alternativa vrijedna razmatranja – ukiseljene jabuke, poznate po svojoj ljutini. Unatoč tome što su nekima izvor zabave, oni nude značajne prednosti. Organsku kiselinu u kiselim jabukama tijelo lako apsorbira bez opterećenja gušterače, što rezultira ukupnim pozitivnim učincima. Osobno u svoju dnevnu prehranu unosim tri jabuke, a šećer u krvi ostaje stabilan. S druge strane, kada konzumiram drugu hranu, šećer mi raste i do 20, otkriva profesor dr. Vojislav Perišić.
