Pesticidi u mandarinama: Analiza otkrila šta zapravo jedemo

Iako su mandarine voće koje obožava većina nas, ali da li ste se ikada zapitli šza to doista jedemo? U nastavku današnjeg članka Vam otkrivamo šta to od nas kriju i koji je rezultat donela analiza na pesticide…

Sezona mandarina u Hrvatskoj donosi svojevrstan zanos među potrošačima koji krajem godine s veseljem iščekuju prve plodove s doline Neretve. Počinjena početkom oktobra, ova sezona traje sve do kraja decembra, ali je njen najživlji period upravo u oktobru i novembru – kada se mandarine najviše beru, prodaju i jedu. Ipak, ono što javnost često zanima jeste koliko je to voće, koje tako rado kupujemo, zapravo sigurno za konzumaciju. Posebno s obzirom na činjenicu da se mandarine, kao i većina drugog voća i povrća, tretiraju pesticidima. Prema tome, pitanje je – da li je uistinu svaki zalogaj zimskih citrusnih kraljica bezbjedan?

„Jutarnji list“ navodi da su pesticidi, hemijska sredstva koja štite biljke od bolesti, nametnika i propadanja, sastavni dio poljoprivredne proizvodnje, ali njihova upotreba ipak nije prepuštena proizvoljnosti. Pravila Evropske unije jasno određuju koje su supstance dozvoljene, u kojim količinama i pod kojim uslovima, kako bi se sačuvala zdravstvena ispravnost hrane. Unatoč tim pravilima, potrošači su često skeptični kada je riječ o voću „špricanom“ raznim hemikalijama, a naročito u slučaju agruma – koji se čak i nakon berbe znaju dodatno tretirati fungicidima protiv plijesni.

• Kako bi se provjerila stvarna prisutnost pesticida u voću koje svakodnevno završava na stolovima domaćinstava u Hrvatskoj, sprovedeno je testiranje tri uzorka mandarina nasumično kupljenih na tri različita mjesta: u trgovini, na tržnici i na štandu uz cestu u Zagrebu. Analizu je obavio Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Sve mandarine bile su hrvatskog porijekla, a samo one iz trgovačkog lanca imale su obilježenu deklaraciju „neretvanske”.

Testiranje je obuhvatilo čak 550 mogućih aktivnih tvari – što ga čini jednim od najobimnijih ispitivanja ove vrste do sada. Rezultat? Sva tri uzorka su – prema zakonu – bila ispravna za jelo. U mandarinama kupljenim u trgovini, po cijeni od 1,94 KM po kilogramu, pronađeni su tragovi ortofenilfenola i fludioksonila – fungicida koji se koriste za zaštitu od plijesni i gljivica. Zanimljivo je što su ove mandarine bile i najjeftinije, a istovremeno u potpunosti „unutar granica“. One su bile deklarisane kao proizvod iz doline Neretve – prestižne destinacije mandarina u Hrvatskoj.

• Na tržnici su mandarine koštale nešto više – 2,93 KM po kilogramu. U njima je pronađen samo ortofenilfenol, ali u količinama koje takođe ne prelaze granicu. Slično je bilo i sa najskupljim mandarinama, kupljenim uz cestu za 3,26 KM po kilogramu, gdje je pronađen acetamiprid – insekticid koji se često koristi protiv lisnih vaši. Ni ovdje nije bilo razloga za zabrinutost – količina je bila unutar granica koje propisuje Evropa. Zaključak stručne analize bio je jasan: sva testirana voća su usklađena s Uredbom 396/2005 Evropske komisije, koja određuje maksimalne ostatke pesticida u hrani.

Usprkos takvim rezultatima, potrošači se i dalje pitaju – da li je voće koje jedemo svakodnevno doista sigurno u dugoročnom smislu? „Blic“ piše o tome da su iz Zavoda, nakon analize, stigli i odgovori stručnjaka. Dr. sc. Gordana Jurak, dipl. ing., istakla je da „dobiveni rezultati ovih uzoraka ne mogu dati jasnu sliku o praksi tretiranja u Hrvatskoj zbog malog uzorka“, ali je potvrdila da su pronađeni pesticidi uobičajeni i očekivani za ovakve vrste proizvoda.

Kako je objasnila, u njihovoj praksi se dešava da se poneki uzorak povrća ili voća pronađe s količinama pesticida iznad dopuštenog, ali zato postoji sistem redovne kontrole. Na pitanje o zdravstvenom riziku, dr. Jurak izjavila je da je jednokratni unos takvih hemikalija minimalno rizičan, ali je upozorila na mogući hronični rizik usljed stalne konzumacije voća sa tragovima pesticida. Uprkos tome, ističe da potrošači ne moraju paničiti. Jednostavne navike poput temeljitog pranja voća pod mlazom vode i guljenja kore znatno smanjuju unos pesticida. Zvuči jednostavno – i jeste, ako se redovno primjenjuje.

• Kada se sve sabere, jasno je da mandarine sa hrvatskog tržišta – barem ove koje su analizirane – ne predstavljaju neposrednu opasnost za zdravlje. No, potrošači neminovno reagiraju s određenim oprezom koji nerijetko proizlazi iz nedostatka informacija. Na osnovu dostupnih podataka i mišljenja struke, može se zaključiti da se radi o proizvodu koji, uz uobičajene mjere opreza, i dalje zadržava reputaciju zdrave zimske poslastice.

„HRT“ prenosi da proizvođači i regulatori ulažu kontinuirane napore kako bi voće na domaćem tržištu ostalo pod kontrolom. Nada u povjerenje između poljoprivrednih proizvođača i krajnjih potrošača leži u transparentnosti, kvalitetu i kontrolama poput ovih. Jer zdrobljena kora neretvanske mandarine i dalje ostaje simbol jeseni – ali i povjerenja u hranu koja stigne na naš sto, donoseći ne samo miris juga, nego i obećanje zdravlja i tradicije. Iako se upotreba pesticida i dalje doživljava s dozom straha, stvarnost pokazuje da je voće poput mandarina u Hrvatskoj podvrgnuto strogoj kontroli, a njihova ispravnost proizvodi se kroz sistem provjerenih standarda i institucija. Struka poručuje: uživajte u mandarinama, perite ih dobro i, kao i uvijek, budite umjereni – jer i u prirodi, baš kao i u životu, mjera je ključ svih stvari.