Penzija u Njemačkoj nakon pet godina rada: Koliko n0vca možete očekivati

Mnogi naši ljudi odlaze u Njemačku sa željom da tamo obezbede bolju budućnost, ali i da rade dovoljno dugo kako bi ostvarili pravo na penziju. U nastavku saznajte šta kažu propisi, kako se obračunava i koliku sumu zaista možete očekivati nakon kratkog radnog staža u ovoj zemlji…

Dokumentirani trend među mladim ljudima s Balkana već duže vrijeme pokazuje da mnogi od njih traže svoju budućnost u zemljama poput Austrije, Švicarske i Njemačke. Oni žele bolji standard života, stabilniju karijeru i sigurniju egzistenciju, što je sasvim razumljiva odluka u društvima gdje su ekonomske prilike često ograničene. Posebno se Njemačka ističe kao destinacija u kojoj se može očekivati solidan život, pod uvjetom da se radnik posveti poslu i integraciji u društvo.

Kada se govori o plaćama i radnim uvjetima u Njemačkoj, važno je naglasiti da je minimalna satnica od 2024. godine postavljena na 12,41 eura. To znači da i oni na početnim poslovima mogu računati na prihode koji osiguravaju bolju osnovu života nego u većini zemalja regije. Standardni radni tjedan obuhvaća između 35 i 40 sati rada, a poslodavci se u pravilu pridržavaju zakonskih regulativa. Ono što mnoge posebno motivira jeste činjenica da se u većini tvrtki nudi između 25 i 30 dana plaćenog godišnjeg odmora, iako zakonski minimum iznosi 20 dana.

• Kada je riječ o porezima i doprinosima, jasno je da Njemačka ima jedan od najuređenijih sustava u Europi. Od bruto plaće zaposlenika između 30 i 45 posto odlazi na doprinose – za zdravstveno osiguranje, mirovinski fond i socijalne naknade. Time se stvara osjećaj sigurnosti, jer radnik zna da mu dio zarade ide u fond koji će mu jednog dana omogućiti mirovinu. Pravo na nju stječe se nakon najmanje pet godina rada, iako je jasno da pet godina rada nije dovoljno da bi netko ostvario dostojanstvenu starost.

Prosječna njemačka mirovina nakon dugog radnog vijeka kreće se oko 1500 eura mjesečno, no tipičan neto prihod mirovine, nakon poreza i doprinosa, često iznosi oko 1007 eura. To znači da mnogi umirovljenici dobiju manje nego što su očekivali, i upravo u tome leži jedna od najvećih briga današnjih i budućih radnika.

• Njemački mirovinski sustav posljednjih godina suočava se s ozbiljnim izazovima. Glavni razlog je starenje stanovništva: broj onih koji odlaze u mirovinu stalno raste, dok radno aktivnih osoba postaje relativno manje. Takav trend prirodno stvara pritisak na mirovinske fondove, jer se smanjuje omjer između onih koji uplaćuju i onih koji primaju. Vlada je svjesna problema i zato je pokrenula program poznat kao “Mirovinski paket II”, koji predviđa određene reforme kako bi se osigurala dugoročna održivost sustava.

Prema izračunima, oni koji su radili samo pet godina u Njemačkoj mogu očekivati da će njihova mirovina iznositi oko 196,60 eura mjesečno. Sustav se temelji na prikupljanju bodova: jedan bod se ostvaruje kada radnik godišnje zaradi 45.358 eura. Pet godina rada donosi pet bodova, a u 2024. vrijednost jednog boda iznosi 39,32 eura. Dakle, sustav je jasan, ali i neumoljiv – oni koji u Njemačkoj provedu samo nekoliko godina ne mogu očekivati značajniju sigurnost u starosti. Formula za izračun mirovine uključuje broj prikupljenih bodova, vrijednost boda u određenom trenutku, te faktor koji se odnosi na dob umirovljenja. Onaj tko ode u mirovinu prije zakonski propisane dobi, suočava se sa smanjenjem naknade, dok oni koji ostanu duže u radnom odnosu dobivaju dodatne pogodnosti. Na taj način sustav motivira ljude da rade duže, ali i pokazuje koliko je važno kontinuirano ulaganje u radni staž.

Ipak, budućnost sustava i dalje je neizvjesna. Procjene govore da će do 2036. godine čak 16,5 milijuna ljudi iz generacije “baby boomera” napustiti tržište rada i otići u mirovinu. To će dodatno oslabiti fond i prisiliti državu na nove reforme. Najčešće spominjane mjere uključuju povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu, uvođenje dodatnih izvora financiranja i poticanje većeg sudjelovanja zaposlenih u privatnim mirovinskim fondovima. Slični problemi nisu nepoznati ni zemljama Balkana. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna starosna mirovina u BiH u 2024. godini iznosi oko 570 KM, dok minimalna mirovina jedva prelazi 500 KM. Ovi podaci jasno pokazuju koliko su umirovljenici u regiji u težoj situaciji u odnosu na njemačke, čak i kada se usporedi s onim najnižim primanjima u Njemačkoj. Upravo ta usporedba često motivira mlade da potraže sigurnost u razvijenijim državama.

• S druge strane, Republički zavod za statistiku Srbije bilježi da je prosječna starosna mirovina u toj zemlji početkom 2024. godine iznosila oko 41.500 dinara, što je približno 350 eura. Kada se to usporedi s cijenama osnovnih životnih troškova, jasno je da mnogi stariji građani žive na granici siromaštva. Iako država povremeno povećava iznos mirovina, realni rast cijena često poništava svaku promjenu. To dodatno učvršćuje percepciju da se sigurnost i dostojanstvena starost mogu pronaći samo u zemljama poput Njemačke.

U Hrvatskoj situacija nije mnogo povoljnija. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je da je prosječna starosna mirovina u 2024. godini iznosila oko 550 eura, dok je minimalna mirovina bila oko 370 eura. Iako Hrvatska kao članica Europske unije ima nešto stabilniji sustav, izazovi su i dalje slični – starenje stanovništva, veliki pritisak na radno aktivno stanovništvo i relativno nizak standard umirovljenika.

Kada se sve ove brojke stave u širi kontekst, postaje jasno zašto je Njemačka i dalje privlačna destinacija za ljude iz regije. Iako tamošnji sustav također ima ozbiljne izazove, on i dalje nudi veću sigurnost i predvidljivost nego što je to slučaj u balkanskim zemljama. No, istovremeno se pokazuje da čak ni u Njemačkoj budućnost nije potpuno bezbrižna – održivost sustava ovisi o reformama i spremnosti društva da se prilagodi novim demografskim okolnostima.

• Za mlade ljude koji razmišljaju o odlasku, poruka je jasna: u Njemačkoj se može ostvariti bolja sadašnjost, ali dugoročna budućnost i tamo nosi određene nepoznanice. Mirovinski sustav, koliko god bio uređen, ovisi o stalnom priljevu novih radnika i ekonomskom rastu. Bez toga, i najuređeniji sustavi mogu doći pod znak pitanja. Upravo zato mnogi već sada razmišljaju o dodatnim oblicima štednje ili privatnim fondovima, kako bi osigurali stabilniju starost.

Na kraju, jasno je da će migracije mladih s Balkana u Njemačku i dalje biti snažan trend. Oni traže ono što im matične zemlje teško mogu pružiti – sigurnost, stabilnost i dostojanstven život. No, njihova odluka nije samo bijeg od problema, već i potraga za pravednijim sustavom koji vrednuje rad, trud i odricanje.