Tromboza je jako česta pojava kod starijih osoba. Koliko god da je kompleksan i razvijen krvožilni sistem kod ljudi, tromb je jedan od čestih poremećaja. Danas vam otkrivamo neke simptome na koje trebate obratiti pažnju.
- Najčešći pokazatelji krvnog ugruška su oticanje nogu, bol, crvenilo i osjećaj težine. Ako primijetite ove simptome, važno je odmah kontaktirati svog liječnika za ultrazvučnu procjenu vaših vena.
Venska tromboza, posebno duboka venska tromboza (DVT) u donjim ekstremitetima, nastaje kada se krvni ugrušak razvije unutar vene. Procjenjuje se da je pojavnost simptomatske DVT u odraslih između 50 i 100 slučajeva na 100 000 pojedinaca godišnje. Žene u dobi od 20 do 45 godina ovu pojavu doživljavaju nešto češće, dok su trudnice i one koje koriste oralnu kontracepciju suočene s povećanim rizikom.
Tromboza se ponekad može dogoditi bez definitivnog uzroka, dok u drugim slučajevima postoje prepoznatljivi čimbenici rizika kao što su trauma, produljena imobilizacija, kirurški zahvati, rak, upalna stanja, antifosfolipidni sindrom (poremećaj karakteriziran ponovljenom venskom ili arterijskom trombozom i/ili fetalnom trombozom gubitak) i produljena razdoblja putovanja.
Konzultirali smo se s dr. Sandrom Radak, iskusnom internistkinjom-angiologom, kako bismo prepoznali početne znakove koji upućuju na prisutnost krvnog ugruška u nozi. Dr. Radak pojašnjava da su najčešći simptomi zbog kojih se pacijenti obraćaju liječniku zbog mogućeg tromba u nozi otok, bol, crvenilo i osjećaj težine u zahvaćenoj nozi.
- Stoga je u slučaju pojave ovih simptoma kod pacijenta ključno što prije napraviti temeljitu ultrazvučnu procjenu vena. Ovim će se pregledom točno utvrditi prisutnost, mjesto i starost tromba te razjasniti je li tromboza akutna ili kronična.
Dijagnoza duboke venske tromboze, stanja koje može zabrinjavati i pacijente i liječnike, ne bi smjela biti pretjerano složena, osobito kada uz kliničku sliku imamo potvrdu ultrazvukom Dopplera. Nakon potvrde tromboze, važno je odmah uputiti bolesnika angiologu ili vaskularnom kirurgu. Kako bi se spriječila potencijalna po život opasna komplikacija plućne embolije koja je posljedica duboke venske tromboze, nužno je odmah započeti s antikoagulantnom terapijom.
Osim toga, može se primijeniti antibiotsko liječenje, lijekovi koji ublažavaju upalu tkiva i korištenje kompresivnih čarapa. Za određivanje odgovarajućih laboratorijskih pretraga i njihove učestalosti ključna je procjena bolesnika specijalista vaskularne medicine. D dimer, nusprodukt razgradnje fibrina, ključna je komponenta procesa analize.
Pokazuje povišene razine u situacijama koje uključuju povećanu proizvodnju fibrina, poput venske tromboze. Iako se ova metoda može pohvaliti iznimnom osjetljivošću, njena specifičnost je mala i kreće se od 35 do 55 posto. To je zbog činjenice da povišene razine D dimera također mogu biti indikativne za infekcije, rak, traumu i trudnoću.
Od početka pandemije COVID-19, postoji opsežna literatura koja govori o D-dimeru, jer je utvrđeno da ima značajne implikacije kod pacijenata s teškim simptomima virusa. Ne samo da pridonosi ozbiljnom oštećenju pluća, već također utječe na krvne žile, pokreće oluju citokina, pokreće kaskadu koagulacije i dovodi do trombotičkih komplikacija.
Dr Sandra Radak, stručnjakinja za internu medicinu i angiologiju, od 1993. godine proučava ove učinke na Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ u Beogradu. Prepoznatljiva po svojoj stručnosti promaknuta je u zvanje stručnjaka za neuroangiologiju 2005. godine i Član je osnivač i predavač Škole neinvazivne vaskularne dijagnostike na istom institutu od 2009. godine. Također je predavač Škole za ultrazvučnu dijagnostiku kraniocerebralnih krvnih sudova u Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava.
