U ovom članku Vam donosimo upozorenje o doručku koji se često smatra zdravim, a zapravo može ozbiljno štetiti srcu i jetri. U nastavku saznajte o kojoj namirnici je riječ i zašto je stručnjaci smatraju jednom od najgorih jutarnjih navika…
Mnogi ljudi godinama započinju jutro istim obrokom, uvjereni da čine dobru stvar za svoje zdravlje. Toliko je uobičajen da se gotovo i ne dovodi u pitanje, a često se preporučuje i djeci kao „lagan i zdrav“ izbor. Ipak, sve više stručnjaka upozorava da upravo taj doručak može biti jedan od najgorih načina da započnete dan. Kako piše Blic, problem je u tome što se određene namirnice već decenijama predstavljaju kao zdrave, iako njihov sastav govori sasvim suprotno.
- U vremenu kada se sve više govori o pravilnoj ishrani, čitanju deklaracija i povratku prirodnim namirnicama, logično je da se ljudi zapitaju šta zapravo unose u organizam čim otvore oči. I dok se brza hrana, alkohol i slatkiši uglavnom doživljavaju kao očigledno loš izbor, najveća zamka krije se u doručku koji izgleda „bezazleno“. Riječ je o kombinaciji prerađenih žitarica i soka od narandže – obroku koji milioni ljudi širom svijeta jedu svakog jutra, vjerujući da time brinu o zdravlju.

O ovoj temi govorio je i američki kiropraktičar i zdravstveni edukator dr Erik Berg, čije izjave su se brzo proširile društvenim mrežama. Kako prenosi Kurir, dr Berg je na TikToku otvoreno rekao da je upravo ovaj doručak primjer kako marketing može nadjačati zdrav razum. „Mnogi misle da je ovaj obrok zdrav, a toliko je uobičajen da je postao normalan. I sam sam ga jeo kao dijete“, ističe on, naglašavajući da je tek kasnije shvatio kakav efekat ima na tijelo.
- Prema njegovim riječima, zdjela žitarica uz čašu soka od narandže predstavlja pravu šećernu bombu. Iako na prvi pogled djeluje lakše i zdravije od masnog ili „teškog“ doručka, u stvarnosti organizam dobija ogromnu količinu šećera, posebno fruktoze. Taj nagli unos šećera dovodi do brzog skoka nivoa glukoze u krvi, a zatim i do njenog naglog pada, što rezultira umorom, gladi i željom za još slatke hrane već nekoliko sati kasnije.
Poseban problem su prerađene žitarice. Iako postoje varijante koje sadrže vlakna i cjelovite žitarice, većina proizvoda koji se nalaze na policama supermarketa prepuna je dodatog šećera, vještačkih aroma i boja. U praksi, mnogi ljudi za doručak jedu zdjelu slatkiša prerušenu u „zdrav obrok“, upozorava dr Berg. Takva hrana spada u ultraprerađene proizvode, koji su daleko od svoje prirodne forme i često opterećuju metabolizam.

Kako pišu Večernje novosti, redovna konzumacija ovakvih žitarica može negativno uticati na jetru, posebno zbog visokog udjela fruktoze. Jetra je organ koji prerađuje šećer, a kada je svakodnevno izložena velikim količinama, povećava se rizik od razvoja masne jetre i insulinske rezistencije. Dugoročno, to može dovesti do ozbiljnijih metaboličkih problema, uključujući dijabetes tipa 2.
- Slična upozorenja dolaze i sa zdravstvenih portala. Kako navodi Healthline, žitarice za doručak često sadrže rafinisane ugljikohidrate i minimalnu količinu proteina i zdravih masti, što znači da ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Stručnjaci savjetuju da se, ukoliko se već konzumiraju, pažljivo čita sastav i biraju proizvodi s minimalnim udjelom šećera i visokim sadržajem vlakana. Ipak, većina popularnih brendova ne ispunjava te kriterije.
Problem se ne završava samo na žitaricama. Čaša kupovnog soka od narandže, koja se često smatra neizostavnim dijelom zdravog doručka, također krije zamku. Prema riječima stručnjaka koje citira Dnevni avaz, mnogi industrijski sokovi sadrže gotovo istu količinu šećera kao i gazirana pića. Iako na ambalaži često piše „100% voće“, proces proizvodnje uklanja vlakna i ostavlja koncentrisani šećer koji brzo ulazi u krvotok.

Giles Yeo, autor knjige „Why Calories Don’t Count“, ističe da sok od narandže često nije mnogo zdraviji od gaziranog pića, upravo zbog brzog porasta šećera u krvi. Razlika postoji, ali je znatno manja nego što većina ljudi misli. Svježe cijeđeni sok, bez dodataka, može imati određene benefite, jer sadrži vitamine i vlakna, ali samo ako se konzumira umjereno i kao dodatak, a ne zamjena za cijeli obrok.
- Stručnjaci naglašavaju da cilj nije demonizacija pojedinih namirnica, već podizanje svijesti. Kako piše Blic, problem nastaje kada se ovakav doručak jede svakodnevno, bez razmišljanja o njegovom sastavu i efektima na tijelo. Jutarnji obrok ima ključnu ulogu jer postavlja ton za cijeli dan, utiče na energiju, koncentraciju i apetit u narednim satima. Sve više nutricionista savjetuje da doručak treba da sadrži kombinaciju proteina, zdravih masti i vlakana, kako bi nivo šećera u krvi ostao stabilan. To ne znači da povremena zdjela žitarica ili čaša soka predstavljaju katastrofu, ali bi trebalo da budu izuzetak, a ne pravilo. Svjesnim izborom namirnica, tijelo dobija stabilnije gorivo, bez naglih oscilacija energije i raspoloženja.
Na kraju, najveća zamka ovog „najgoreg doručka na svijetu“ jeste to što je društveno prihvaćen i duboko ukorijenjen u navikama. Upravo zato ga je najteže prepoznati kao problem, jer ne izgleda štetno. Kako zaključuju stručnjaci koje prenosi Dnevni avaz, prvi korak ka zdravijem načinu ishrane nije odricanje, već razumijevanje onoga što jedemo. Kada shvatimo kako određene namirnice djeluju na organizam, lakše donosimo odluke koje dugoročno čuvaju zdravlje, umjesto da ga potkopavaju – čak i onda kada mislimo da činimo pravu stvar.
















