U ovom članku Vam donosimo pet podmuklih znakova koji mogu ukazivati da u ishrani unosite previše zasićenih masnoća. U nastavku saznajte kako ih prepoznati i šta možete učiniti da održite zdraviju ishranu…
Mnogi od nas možda ne razmišljaju često o tome koliko zasićenih masti konzumiramo svakodnevno, no ove masti se često skrivaju u prehrani i mogu značajno utjecati na naše zdravlje. Od maslaca na kruhu do sira na pizzi, zasićene masti nalaze se u mnogim namirnicama koje volimo, a njihova prekomjerna konzumacija može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Prema saznanjima portala Zdravlje.hr, čak dvije trećine Amerikanaca unosi više zasićenih masti nego što je preporučeno, što povećava rizik od razvoja srčanih bolesti i podizanja “lošeg” LDL kolesterola. Unatoč tome, tijelo nas može upozoriti na unos zasićenih masti putem suptilnih signala, a neki od tih simptoma mogu vas iznenaditi.
- Jedan od prvih znakova koji može ukazivati na prekomjeran unos zasićenih masti je osjećaj umora nakon obroka. Ako nakon uživanja u obroku bogatom zasićenim mastima, poput burgera i pomfrita, osjećate da se možete samo srušiti na kauč, to je znak da previše masti usporava vašu probavu. Veliki obroci s visokim udjelom zasićenih masti mogu vas usporiti, povećati dnevnu pospanost i umor.
Istraživanja također pokazuju da zamjena crvenog mesa s ribom te rafiniranih žitarica s cjelovitim žitaricama može povećati energiju i smanjiti umor. Prema istraživanjima sa portala Blic, smanjenje unosa zasićenih masti, uz povećanje konzumacije zdravijih opcija, pozitivno utječe na opći osjećaj vitalnosti.
- Još jedan znak da unos zasićenih masti može biti previsok je teškoća u koncentraciji. Ako primijetite da vam je sve teže zadržati pažnju ili da počinjete zaboravljati stvari, to može biti rezultat prehrane bogate zasićenim mastima. Konzumacija obroka s visokim udjelom zasićenih masti može izazvati kratkotrajan pad koncentracije, a dugotrajni unos može negativno utjecati na kognitivne funkcije, uključujući pamćenje.
Srećom, dijete s niskim udjelom zasićenih masti, poput MIND dijete, mogu poboljšati pamćenje i izvršne funkcije već za tri mjeseca. Na temelju preporuka nutricionista, umjesto visokih količina zasićenih masti, preporučuje se povećanje unosa omega-3 masnih kiselina i cjelovitih žitarica za poticanje mentalne jasnoće i kognitivnih sposobnosti.
Česti probavni problemi također mogu ukazivati na prekomjerni unos zasićenih masti. Ako patite od nadutosti, plinova ili žgaravice, možda vaše tijelo pokušava signalizirati da smanjite unos ovih masti. Masnoće usporavaju probavu i opuštaju mišić između jednjaka i želuca, što može uzrokovati vraćanje želučane kiseline, objašnjavaju nutricionisti. Prema istraživanjima sa portala Net.hr, pržena hrana, prerađeno meso i slastice bogate zasićenim mastima mogu pogoršati probavne smetnje. Ove namirnice često izazivaju nelagodu, pa nutricionisti savjetuju smanjenje konzumacije ovih namirnica kako bi se olakšali probavni problemi. Zamjena ovih namirnica zdravijim opcijama poput povrća, voća i nemasnog mesa može poboljšati probavu i smanjiti nelagodu.
- Kožne reakcije, poput akni, također mogu biti znak da biste trebali pripaziti na unos zasićenih masti. Prehrana bogata ovim mastima može povećati izbijanje akni, jer masne i pržene namirnice mogu potaknuti upalu i povećati proizvodnju sebuma, što doprinosi začepljenju pora. Istraživanja su pokazala vezu između većeg unosa zasićenih masti i pogoršanja stanja kože, iako je potrebna daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti potvrdila ta povezanost. Prema saznanjima nutricionista, hrana bogata antioksidansima, poput ribe i lisnatog povrća, može podržati zdravu kožu i poboljšati metabolizam, čime se smanjuje mogućnost izbijanja akni.
Povećana tjeskoba također može biti znak da unos zasićenih masti utječe na vaše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata nezasićenim mastima, poput omega-3 iz ribe, može smanjiti razinu tjeskobe, dok veći unos zasićenih masti može izazvati suprotan učinak. Prema saznanjima sa portala Zdravlje.rs, biranje nutritivno bogatih namirnica može pomoći u regulaciji raspoloženja i smanjenju osjećaja anksioznosti. Povećanje unosa zdravih masti može imati pozitivan učinak na mozak i pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe.
Kako bi se izbjegli negativni učinci prekomjernog unosa zasićenih masti, važno je pratiti svoje prehrambene navike i praviti mudre izbore. Smanjenje unosa zasićenih masti na manje od 10% dnevnog unosa kalorija, uz povećanje konzumacije zdravih i nutritivno bogatih namirnica, može poboljšati vaše zdravlje i energiju. Prema nutricionistima, balansirana prehrana bogata cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem i zdravim mastima ključna je za održavanje optimalnog zdravlja.
