U današnjem članku vam pišemo o jednoj od najpoznatijih promjena koja se dešava svakog proljeća prelazak na ljetno računanje vremena.
Svake godine, istim tempom, dolazi trenutak kada pomjerimo kazaljke za jedan sat unaprijed, a mnogi od nas ponovo postavljaju pitanje – ima li ovaj pomak uopšte smisla? Možda se često zapitamo o važnosti ovog rituala u današnjem digitalnom dobu, kada su tehnologija i ušteda energije postali gotovo sasvim različiti od vremena kada je ova praksa počela.
Ove godine, prelazak na ljetno računanje vremena u Bosni i Hercegovini događa se 29. marta 2026. godine. Kazaljke će se u noći između subote i nedjelje pomjeriti sa 02:00 na 03:00, što znači da ćemo “izgubiti” jedan sat sna. Međutim, ovo pomjeranje nije ništa novo, jer svake godine pomjeramo sat posljednje nedjelje u martu, pa datum varira iz godine u godinu. Ove godine, kao i ranijih, nije došlo do promjena u pravilima – samo kalendar i datum padaju ranije nego prošlih godina.
Ovaj pomak na ljetno računanje vremena nekada je bio opravdan uštedom energije. Pomicanjem kazaljki kako bi se imalo više dnevne svjetlosti u večernjim satima, smanjivana je potreba za paljenjem rasvjete. Međutim, danas, u eri LED rasvjete, klimatizacije i stalne povezanosti sa svijetom putem digitalnih uređaja, mnogi se pitaju ima li ova praksa još uvijek smisla. Evropska unija već neko vrijeme razmatra mogućnost ukidanja pomjeranja sata, ali, unatoč mnogim raspravama, još uvijek nije postignut dogovor o tome da li ćemo ostati trajno na ljetnom ili zimskom vremenu. I dok političari još uvijek debatuju, sat se nastavlja pomjerati dva puta godišnje.
Iako je “samo jedan sat” koji se pomjeri, mnogi ljudi primjećuju da im promjena vremena donosi određene tegobe. Pospanost, loša koncentracija, nervoza, pa čak i pad rutine najčešće su posljedice prelaska na ljetno računanje vremena. Ove promjene posebno pogađaju djecu i starije osobe, koji se duže prilagođavaju novom režimu. Takođe, dodatni problemi nastaju zbog toga što elektronski uređaji kao što su telefoni i računari automatski prilagođavaju vrijeme, dok ručni satovi, budilnici i drugi uređaji zahtijevaju ručno podešavanje, što dodatno može stvoriti zbrku u prvih nekoliko dana.
Kako bismo sebi olakšali prelazak, postoje jednostavne strategije koje mogu pomoći da se lakše prilagodimo na promjenu. Preporučuje se da počnemo postepeno pomjerati sat na nekoliko dana unaprijed – ležemo 10-15 minuta ranije i ustajemo malo ranije, kako bi tijelo imalo dovoljno vremena da se adaptira na novi ritam. Takođe, važno je izbjegavati teške obaveze odmah nakon promjene, jer je tijelu potrebno nekoliko dana da se ponovo uskladi. Korištenje dnevnog svjetla ujutro takođe može pomoći tijelu da brže shvati novu rutinu – šetnja na svježem zraku ili jednostavno otvaranje prozora ujutro može ubrzati prilagodbu.
- Osim toga, uvijek je dobro provjeriti sve satove u kući kako bismo bili sigurni da nećemo zakasniti na obaveze. Posebno treba obratiti pažnju na budilnike, satove u autu, pećnice i zidne satove, koji često zahtijevaju ručno podešavanje.
Iako je pomicanje sata svakodnevna navika koja se čini pomalo zaboravljenom u današnjem modernom životu, razlozi za to još uvijek postoje. No, pomak sata nije nešto što bi trebalo izazivati stres. Iako naša tijela često trebaju nekoliko dana da se naviknu na promjenu, život se nastavlja – posao, obaveze, obitelji, škola, i svi drugi aspekti svakodnevnog života ne čekaju. Samo naš unutrašnji sat mijenja ritam, ali realnost ostaje ista.
Pitanje je dakle – hoće li promjena u vremenu preživjeti u novoj eri tehnologije i energetske učinkovitosti? Možda bi bilo bolje da zaboravimo na sve “gubitke” i “dobitke” vremena i prihvatimo da je svaki trenutak dragocjen i da, iako kazaljke na satu preskoče jedan sat, život ne prestaje
