Doktor Petar Otašević je izjavio da iako je vežbanje preporučljivo za naše telo tako nam isto preterano vežbanje može i odmoći.Savetuje da se prije bilo kakve fizičke aktivnosti treba obaviti detaljan zdravstveni problem kako nebi došlo do nekih komplikacija.
Pretjeran napor bez prethodne zdravstvene procjene može dovesti do ozbiljnih posljedica poput srčanog udara ili zastoja srca.
Zbog toga stručnjaci ističu da je ključno vježbati sa razumom – uz prethodne kontrole, pažljivo odabrane aktivnosti i stalnu brigu o signalima koje tijelo šalje.
Zdravstveni pregled prije vježbanja: Obavezna priprema
Dr. Petar Otašević, specijalista interne medicine i budući kardiolog, upozorava da se fizička aktivnost može pretvoriti u prijetnju ako osoba ne zna u kakvom je stanju njeno srce. Zbog toga se savjetuje da prije nego što se odlučite na intenzivnije vježbe, posebno u teretani, obavite nekoliko osnovnih pregleda:
-
Mjerenje krvnog pritiska
-
Laboratorijske analize krvi
-
Elektrokardiogram (EKG)
-
Ultrazvuk srca
Ovi testovi omogućavaju ljekaru da procijeni kapacitet vašeg organizma i da predloži odgovarajući intenzitet vježbanja. Tako se smanjuje rizik od srčanih komplikacija i osigurava da vježbanje bude korisno, a ne opasno.
Vježbanje nije samo teretana
Postoji zabluda da je jedini pravi trening onaj koji se dešava unutar zidova teretane. Istina je da postoji mnogo drugih načina da ostanete aktivni bez dodatnog stresa za tijelo. Preporučene aktivnosti uključuju:
-
Brzo hodanje
-
Trčanje u prirodi
-
Plivanje
-
Vožnja bicikla
-
Jednostavne vježbe kod kuće
Stručnjaci savjetuju da se vježbanje rasporedi tokom sedmice i da ukupno traje najmanje 150 minuta, što u praksi znači 30 minuta dnevno, pet dana u sedmici. Dosljednost je važnija od intenziteta.
Aerobne vježbe – podrška srcu i tijelu
Među najkorisnijim oblicima fizičke aktivnosti izdvajaju se aerobne vježbe, koje djeluju na više aspekata zdravlja:
-
Jačaju srce i krvne sudove
-
Povećavaju izdržljivost
-
Pomažu u sagorijevanju kalorija
-
Održavaju zdravu tjelesnu težinu
Ove vježbe aktiviraju cijelo tijelo, uključujući i srčani mišić, te povećavaju unos kiseonika u organizam. Ali, ključno je da intenzitet bude prilagođen godinama i trenutnom nivou fizičke spreme.
Kontrola otkucaja srca – vodič kroz sigurno vježbanje
Da bi vježbanje bilo bezbjedno, važno je pratiti broj otkucaja srca tokom aktivnosti. Ljekari preporučuju sljedeću formulu za izračunavanje maksimalnog dozvoljenog pulsa:
220 – godine osobe = maksimalni broj otkucaja u minuti
Na primjer, osoba od 50 godina ne bi smjela prelaziti 170 otkucaja u minuti.
Prekoračenje ove granice može biti rizično, naročito ako osoba već ima neko kardiovaskularno oboljenje. Zbog toga se preporučuje vježbanje u tzv. umjerenoj zoni pulsa, koja je najčešće između 50% i 70% maksimalnog otkucaja.
Fizička aktivnost jeste ključna za zdravlje, ali samo ako se sprovodi odgovorno i uz prethodnu provjeru zdravstvenog stanja. Umjesto da slijepo pratite trendove iz teretane i društvenih mreža, slušajte savjete stručnjaka i signale svog tijela.
Zapamtite ove korake za sigurno vježbanje:
-
Uradite zdravstveni pregled prije početka programa
-
Birajte aktivnosti koje volite i koje su u skladu s vašim godinama
-
Pratite broj otkucaja srca i ne prelazite maksimalnu granicu
-
Ne forsirajte tijelo – vježbanje treba da bude podrška, a ne opterećenje
Jer istinska forma nije u savršenim mišićima, već u dugotrajnom zdravlju, balansu između pokreta i odmora i svijesti da svako tijelo ima svoje granice.
