Mjesec siječanj poznat je po tome što je najneraspoloženije doba godine, jer označava kraj godišnjih odmora, velikih troškova i izostanak očekivanog dolaska lijepih proljetnih dana. Zbog hladnog vremena naše aktivnosti na otvorenom su obično ograničene, što rezultira smanjenjem fizičkog napora. Osim toga, tijekom blagdanskih okupljanja skloni smo se prepustiti obilju slatke i masne hrane, dok zanemarujemo zdravije opcije. Stoga je ključno odmah nastaviti s hranjivom prehranom i redovitom tjelovježbom. U potrazi za smjernicama o prikladnim suplementima, obratili smo se prof. dr. Janku Samardžiću, kliničkom farmakologu Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Prema riječima dr. Samardžića s portala Lepa&Srećna, magnezij (Mg) je vitalni element koji igra ključnu ulogu u više od 300 enzimskih sustava u našem tijelu. Neophodan je za održavanje optimalnog energetskog metabolizma i smanjenje osjećaja umora i iscrpljenosti. Nadalje, magnezij ima posebnu važnost u održavanju pravilnog funkcioniranja i homeostaze živčanog sustava. Naglašena je povećana osjetljivost živčanog i mišićnog sustava kao posljedica nedostatka magnezija. Nalazi kliničkih istraživanja uspostavljaju vezu između neadekvatnih razina magnezija i raznih neuroloških stanja, uključujući migrene, kao i psihijatrijskih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Osim toga, nedostatak magnezija je povezan s cerebrovaskularnim i neurodegenerativnim bolestima.
Naš istaknuti farmakolog naglašava da su osobe koje imaju dugotrajne nedostatke izložene većem riziku od poremećaja raspoloženja, dok se uvođenjem suplementacije magnezija pokazalo da ublažava simptome tjeskobe i depresije. Kada se konzumira u preporučenim dozama, magnezij se smatra sigurnim za upotrebu. Iako je bilo rijetkih slučajeva proljeva i laksativnog učinka kao nuspojava, oni se često ne prijavljuju. Prosječni dnevni unos magnezija varira ovisno o čimbenicima kao što su dob, spol, cjelokupno zdravlje i postojeća medicinska stanja. U prosjeku se preporučuje unos oko 375 mg magnezija dnevno.
Značaj cinka, preovlađujućeg mikroelementa u ljudskom organizmu, ističe prof. dr. Samardžić. Ovaj esencijalni element igra ključnu ulogu u raznim fiziološkim procesima, posebice u preciznoj koordinaciji živčanog sustava i hormona, jačanju imunološkog sustava organizma te olakšavanju održavanja integriteta kože i regeneracije koštanog tkiva. Nadalje, cink pomaže u normalnom metabolizmu drugih esencijalnih nutrijenata, sintezi proteina, kognitivnoj funkciji, očuvanju vidne oštrine te osiguravanju normalne plodnosti i reprodukcije.
Dr. Samardžić otkriva kako se novija istraživanja prvenstveno fokusiraju na zahvaćenost živčanog sustava i pokazuju anksiolitička svojstva cinka, odnosno njegovu sposobnost da izazove umirujući učinak. Posljedično, cink služi kao optimalna pomoć u održavanju uravnoteženog neurotransmiterskog sustava u mozgu. Prema izjavama profesora, nuspojave su rijetke nakon primjene preporučenih doza. Moguće je s vremenom doživjeti gastrointestinalne probleme, poput mučnine i nelagode u želucu. Preporučeni dnevni unos cinka za odrasle je 10 mg, iako se ta količina može prilagoditi i povećati u slučajevima značajnih nedostataka, pod vodstvom i odobrenjem medicinskog stručnjaka.
