Da li ste znali šta se sve nalazi u mleku koje svakodnevno pijete? U nastavku saznajte na koje stvari niko ne obraća pažnju kada je u pitanju mleko…
Kravlje mlijeko je proizvod koji se konzumira širom svijeta već tisućama godina, a industrija mliječnih proizvoda ulaže milijarde u promociju njegove navodne koristi za zdravlje. Međutim, posljednjih godina sve više istraživanja dovodi u pitanje ovu dugogodišnju uvjerenost. Iako reklamne kampanje i sponzorirani znanstveni radovi nastoje održati mlijeko kao zdravu namirnicu, neovisni znanstvenici upozoravaju na niz potencijalnih opasnosti koje mogu proizaći iz konzumacije kravljeg mlijeka i njegovih derivata.
- Jedna od glavnih zabrinutosti vezanih uz kravlje mlijeko je visoka koncentracija hormona koje ono sadrži. U mlijeku je identificirano više od pedeset različitih hormona, uključujući prolaktin, progesteron, estrogene, kortikosteroide i androgene. Svi ovi hormoni imaju svoju funkciju u životinjama, no namijenjeni su prvenstveno teletu, a ne ljudima. Mlijeko, osobito ono od krava koje su muže tijekom trudnoće, sadrži vrlo visoke koncentracije ovih spojeva.
Zanimljivo je da je istraživanje japanskih znanstvenika otkrilo da današnje punomasno mlijeko sadrži čak do šest puta više estrogena nego mlijeko iz prošlih desetljeća. Na osnovu tih podataka, mnogi stručnjaci postavljaju pitanje kako ovi hormoni utječu na ljudsko zdravlje, osobito u kontekstu povećanih rizika od hormonskih poremećaja, neplodnosti, pa čak i raka dojke, jajnika i prostate. Povezanost između konzumacije mlijeka i povećane razine hormona u ljudskom organizmu postaje predmetom sve većih istraživanja i zabrinutosti.
- Još jedan čimbenik koji dodatno komplicira sliku o mlijeku je protein kazein. Kazein je glavni protein u mlijeku i, prema nekim istraživanjima, smatra se jednim od uzroka zbog kojih ljudi razvijaju ovisnost o mliječnim proizvodima, osobito siru. Tijekom probave, kazein se razgrađuje u spojeve slične morfinu, poznate kao kazomorfini. Ovi spojevi utječu na mozak i izazivaju osjećaj ugode, što može dovesti do toga da ljudi osjećaju stalnu potrebu za konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim što izaziva ovisnost, kazein je povezan i s povećanim rizikom od raka, kao i s upalnim procesima u tijelu. Na temelju tih saznanja, mnogi znanstvenici i nutricionisti upozoravaju na opasnosti redovitog konzumiranja mlijeka, osobito za osobe koje već imaju predispozicije za određene zdravstvene probleme.
Suvremena industrija mliječnih proizvoda često ističe kako mlijeko doprinosi jačanju kostiju. Međutim, stvarnost je nešto drugačija. Statistike pokazuju da zemlje u kojima se konzumira najviše mliječnih proizvoda, poput Sjedinjenih Američkih Država i Švedske, također bilježe visoke stope osteoporoze. Zašto? Mlijeko stvara kiselost u tijelu, zbog čega tijelo izvlači kalcij iz kostiju kako bi neutraliziralo pH vrijednost. Time se zapravo smanjuje gustoća kostiju, što dovodi do povećanog rizika od prijeloma i osteoporoze.
Zanimljiv je podatak koji dolazi iz Japana, točnije s Okinawe, gdje populacije koje gotovo uopće ne konzumiraju mliječne proizvode imaju znatno jače i zdravije kosti. Za mnoge, ovo je samo još jedan razlog da se preispitaju zdravstvene koristi od konzumacije mlijeka, osobito kada se uzmu u obzir alternative koje nude biljke. Biljni izvori kalcija, poput sezama, badema, tofua ili suhih smokava, ne samo da su bogati kalcijem, već nemaju nuspojave poput onih koje izaziva kravlje mlijeko.
- Mnogi ljudi nisu svjesni da kravlje mlijeko također može sadržavati tragove tvari koje nisu ni izdaleka poželjne u njihovoj prehrani. Zbog čestih upala vimena, mlijeko može sadržavati značajnu količinu gnojnih stanica, čiji broj može doseći i do 400 milijuna u litri mlijeka. Također, ostaci antibiotika i pesticida koji se koriste u stočarstvu mogu biti prisutni u mlijeku, zajedno s teškim metalima. Sve ove tvari ne ulaze samo u mliječne proizvode, već završavaju u našem organizmu, gdje se talože i mogu pridonijeti razvoju kroničnih bolesti te stvaranju otpornosti na antibiotike.
Činjenica da mlijeko može sadržavati i hormone stresa, poput kortizola i adrenalina, također ne treba biti zanemarena. Krave koje prolaze kroz stresne situacije – poput umjetnih oplodnji i stalnog odvajanja od svojih mladunčadi – proizvode mlijeko s visokim razinama ovih hormona. Kada ti hormoni uđu u ljudski organizam, mogu izazvati upalne procese, oksidativni stres, smanjenje imuniteta i ubrzano starenje.
Također, veliki broj ljudi širom svijeta pati od intolerancije na laktozu. Oko 70% svjetske populacije ima ovu vrstu netolerancije, a mnogi ni ne znaju da su osjetljivi na mliječne proizvode. Simptomi poput grčeva, nadutosti, proljeva pa čak i akni često su povezani s konzumacijom mlijeka, a evolucijski gledano, ljudski organizam prestaje proizvoditi enzim laktazu nakon djetinjstva, jer više nema potrebu za mlijekom – osobito ne za onim druge vrste.
- Upravo zbog tih zdravstvenih problema, biljne alternative mlijeku sve više dobivaju na popularnosti. Bademovo, sojino, zobeno, kokosovo i rižino mlijeko sve su češći izbori na tržištu, a nutricionistički gledano, često su bogatija i zdravija od kravljeg mlijeka. Osim toga, biljna mlijeka ne sadrže hormone, kolesterol ni antibiotike, a njihova proizvodnja ne uključuje patnju životinja niti opterećuje okoliš.
Znanstvenici, nutricionisti i mnogi zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi bilo dobro revidirati naš odnos prema mlijeku, osobito u svjetlu novih spoznaja o njegovim negativnim učincima na ljudsko zdravlje. Zdravlje kostiju, hormonska ravnoteža i prevencija bolesti trebali bi biti prioriteti svakog pojedinca, a u tom kontekstu, zdravije i odgovornije alternative mogu igrati ključnu ulogu u našoj prehrani. Uzimajući u obzir sve ove aspekte, jasno je da je važno donijeti promišljene odluke o tome što konzumiramo, uzimajući u obzir ne samo osobnu dobrobit, već i širu sliku – utjecaj na životinje i okoliš.
