Mnogi od nas imamo naviku da peremo veš na 40°C i mislimo da je upravo ta temperatura savršena mera za čistoću i očuvanje tkanina, ali danas za Vas otkrivamo da upravo ta navika može da napravi više štete nego koristi. Stručnjaci otkrivaju razlog zbog kojeg ova temperatura nije najbolji izbor i zašto treba promeniti način na koji koristimo mašinu za pranje veša…
Mašina za pranje veša odavno je postala nezaobilazni dio svakog domaćinstva. Njena praktičnost i mogućnost da uštedi vrijeme čine je jednim od najvažnijih kućnih aparata. Ipak, iako se na prvi pogled čini da je dovoljno ubaciti garderobu i pritisnuti dugme, prava razlika krije se u detaljima – posebno u temperaturi vode. Upravo ona određuje koliko će odjeća biti čista, koliko dugo će trajati, ali i koliki će biti računi za struju.
Većina domaćinstava navikla je da veš pere na 40 stepeni. Taj program se godinama smatrao univerzalnim i sigurnim rješenjem, pogotovo jer pokriva širok spektar tkanina – od majica i donjeg veša do peškira i posteljine. Ljudi su jednostavno stekli rutinu i ostali joj vjerni, ne razmišljajući o tome da bi postojale bolje opcije. Iako moderni modeli mašina nude cijeli niz naprednih programa, korisnici često ostaju na onome što im se čini najpraktičnijim.
- Međutim, stručnjaci ističu da je ta percepcija donekle zastarjela. Savremene mašine za veš osmišljene su da daju odlične rezultate čak i na nižim temperaturama, pri čemu se posebno izdvaja program na 30 stepeni. Suprotno uvjerenju da hladnija voda ne može dovoljno očistiti, iskustva pokazuju da je za većinu svakodnevne garderobe upravo 30 stepeni sasvim dovoljno. Ne samo da tkanine izlaze čiste i svježe, nego se postižu i značajne uštede u potrošnji energije.
Na prvi pogled, razlika između 30°C i 40°C djeluje minimalno, ali kada se prevede u brojke, rezultat je očigledan. Ciklus pranja na 40 stepeni troši u prosjeku oko 0,5 kWh, dok isti ciklus na 30 stepeni zahtijeva svega 0,3 kWh. To znači da jedno pranje donosi uštedu od 0,2 kWh. Kada se pomnoži s brojem pranja tokom mjeseca, a posebno godine, ta razlika postaje značajna. Neka domaćinstva mogu smanjiti troškove struje i za nekoliko stotina kuna ili maraka mjesečno, zavisno od učestalosti korišćenja mašine.
- Osim finansijske koristi, tu je i širi, društveno važniji aspekt – zaštita životne sredine. Manja potrošnja energije znači i manji ugljenični otisak. Kada se zna da kućni aparati čine značajan udio u ukupnoj potrošnji električne energije u domaćinstvu, jasno je koliki uticaj može imati samo jedan promijenjen program pranja. Biranje niže temperature nije samo ušteda, već i doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Naravno, nisu sve situacije iste. Postoje slučajevi u kojima je viša temperatura neophodna, posebno kod jako zaprljanog veša ili onog koji dolazi u kontakt s bakterijama i virusima. Posteljina, peškiri i garderoba koju nose osobe s oslabljenim imunitetom najbolje se peru na 50 ili 60 stepeni, jer se tek na tim vrijednostima postiže potpuna dezinfekcija. To je kompromis između higijenske sigurnosti i energetske efikasnosti – zdravlje ipak mora biti prioritet.
Za većinu svakodnevne odjeće – majice, hlače, poslovnu garderobu ili donji veš – 30 stepeni pokazuje se kao idealna opcija. Niža temperatura je nježnija prema tkaninama, vlakna se manje oštećuju i garderoba duže zadržava svoj izgled. To znači da osim uštede novca i energije, ljudi dobijaju i praktičnu korist – odjeća traje duže, a ormar izgleda svježije.
- Ipak, promjena navika nije uvijek laka. Dio ljudi ostaje vjeran pranju na 40 stepeni jer u tome vidi sigurnost – osjećaj da je veš bolje očišćen i dezinfikovan. Ali oni koji su se odvažili da pređu na program od 30 stepeni ističu da rezultati nisu ništa lošiji, dok su računi za struju vidljivo manji. To je mali korak za jedno domaćinstvo, ali veliki doprinos kada se posmatra šira slika.
Prema istraživanju koje je objavila Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije, prelazak na pranje na nižim temperaturama jedan je od najjednostavnijih načina uštede u domaćinstvu. Rezultati pokazuju da čak 25% ukupne potrošnje energije u domaćinstvima otpada na velike kućanske aparate, među kojima mašina za pranje veša zauzima visoko mjesto. Upravo zato, male promjene donose velike rezultate.
Osim uštede energije, tu je i aspekt očuvanja garderobe. Kako navodi Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, tkanine perene na nižim temperaturama zadržavaju boju i elastičnost duže, što dodatno smanjuje potrošnju jer se ljudi rjeđe odlučuju na kupovinu nove odjeće. Na taj način, odluka o pranju na 30 stepeni indirektno utiče i na smanjenje tekstilnog otpada, što je veliki problem na globalnom nivou.
- U konačnici, treba biti svjestan da univerzalno pravilo ne postoji. Postoje situacije u kojima je viša temperatura nužna, ali jednako tako i one u kojima je potpuno nepotrebna. Ključ je u razumnom izboru – koristiti 30 stepeni za većinu pranja, a više temperature za specifične slučajeve. Takav pristup kombinuje ekonomičnost, ekologiju i higijensku sigurnost.
Kako podsjeća i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu u jednoj od svojih studija o ekološkoj svijesti potrošača, promjene u navikama kućne potrošnje često kreću od malih koraka. Kada ljudi shvate da jedan potez, poput smanjenja temperature na mašini, može imati konkretne finansijske i ekološke rezultate, lakše se odlučuju na veće promjene u budućnosti. Upravo zato se pranje na 30 stepeni može posmatrati i kao simbol šire transformacije – prelaska na odgovorniji i održiviji način života.
Na kraju, pranje veša na 40 stepeni svakako ostaje dobra i univerzalna opcija, ali pranje na 30 donosi dodatne benefite koje ne treba zanemariti. To je jednostavan, ali efikasan način da se uštedi novac, očuva garderoba i smanji negativan uticaj na planetu. U vremenu kada sve više razmišljamo o ekonomiji i ekologiji, možda je baš tih deset stepeni razlike ono što pravi pravu razliku.
