Nije samo orah u pitanju: Naši stari nikad nisu sadili smokvu blizu kuće, evo i zbog čega

Život u kući s dvorištem pruža mnoge mogućnosti za stvaranje prijatnog i prirodnog ambijenta, a mnogi vlasnici domova žele oplemeniti svoj prostor sadnjom drveća. Drveće ne samo da doprinosi estetici prostora, već može pružiti hladovinu, voće, a ponekad i zaštitu od vjetra.

• Međutim, pri donošenju odluke o sadnji drveća, važno je pažljivo razmotriti koje vrste drveća će biti posadjene i gdje, jer nije svako drvo pogodno za svaku lokaciju. Ova tema postaje naročito važna kada je u pitanju sadnja drveća u neposrednoj blizini kuće, gdje korijenski sistem može uzrokovati značajne probleme na duži rok. Blic upozorava na često zanemarene aspekte sadnje, naglašavajući kako korijenje drveća, ako nije pravilno planirano, može postati ozbiljan problem za temelje i infrastrukturu doma.

Jedna od najčešćih grešaka koju vlasnici čine je sadnja drveća koja na prvi pogled djeluju kao idealni izbor – brzo rastu, izgledaju atraktivno i mogu donijeti korisne plodove. Međutim, mnogi zanemaruju bitan faktor – ponašanje korijena. Neke vrste drveća, iako estetski privlačne, mogu biti problematične zbog snažnog i agresivnog korijenskog sistema koji može uzrokovati štetu u blizini objekata.

• Na primjer, smokva, poznata po svojim slatkim plodovima i otpornosti na različite vremenske uvjete, često se sadi bez razmišljanja o njenim potencijalnim negativnim utjecajima na okolne strukture. Korijen smokve, koji je vrlo snažan i invazivan, može brzo otkriti izvor vode, poput kanalizacijskih cijevi, temelja ili podzemnih instalacija, i početi se širiti prema njima. Vecernji.hr ističe kako je ovo jedan od glavnih razloga zbog kojeg smokve, iako atraktivne, mogu postati vrlo problematične ako se posade preblizu kuće.

Korijeni smokve mogu prodreti kroz sitne pukotine u temeljima, betonima i zidovima, šireći se ispod kuće i uzrokujući ozbiljna strukturna oštećenja. Takođe, ako se nalazi u blizini podzemnih instalacija, korijenje može omotati cijevi, stvarajući pritisak koji na kraju može dovesti do curenja, pa čak i pucanja. Troškovi sanacije ovih šteta obično premašuju troškove sadnje samog drveta, dok štete mogu ugroziti i sigurnost doma.

Većina ljudi koji sade smokve to rade iz emotivnih razloga – često se prisjećaju svog djetinjstva ili domova svojih roditelja. Međutim, nakon nekoliko godina, suočavaju se sa neugodnim iznenađenjima, poput pukotina na zidovima, vlage u podrumu i začepljenih cijevi. Jutarnji list piše o ovom problemu u kontekstu sve učestalijih slučajeva u kojima su vlasnici domova morali poduzeti skupe mjere za sanaciju šteta uzrokovanih preblizu zasađenim drvećem.

• Zato stručnjaci savjetuju da smokve, ako se već odlučite za njih, budu posadjene što dalje od kuće. Idealno mjesto za smokvu je uz rubove dvorišta, gdje će imati dovoljno prostora da se nesmetano razvija bez prijetnje objektima. Ova upozorenja ne znače da smokva nije poželjna biljka u vrtu – naprotiv, uz pravilno planiranje, može postati vrlo korisna i dekorativna. Uvijek je važno unaprijed uzeti u obzir sve aspekte njenog rasta, uključujući širenje korijena, koji može dostići nekoliko metara u širinu. Ako se posadi na pravom mjestu, smokva može obogatiti vrt svojim plodovima, pružiti hladovinu i estetski doprinijeti prostoru, bez ugrožavanja infrastrukture. Gardening.hr naglašava važnost pravilnog pozicioniranja drveća i savjetuje da se unaprijed napravi plan sadnje koji uzima u obzir sve specifičnosti svake vrste.

Slična upozorenja važe i za druge vrste drveća, poput oraha. Orah je poznat po bogatim plodovima i velikoj krošnji, ali i on ima snažan korijenov sistem koji može uzrokovati probleme ako se posadi preblizu kuće. Uz to, orah proizvodi juglon, supstancu koja može biti toksična za druge biljke u njegovoj blizini. Mojvrt.hr također ističe kako je i orah, poput smokve, neprikladan susjed temeljima, podrumima i vodovodnim cijevima, zbog mogućnosti oštećenja struktura i cijevi.

Pri planiranju sadnje, korisno je postaviti nekoliko osnovnih pitanja koja će vam pomoći da donesete mudru odluku. Koliko brzo drvo raste? Koliko će biti visoko u zrelom dobu? Koliko se širi njegov korijen i može li ugroziti temelje, zidove ili podzemne instalacije? Da li je drvo invazivno i brzo se širi?

• Kolika je preporučena udaljenost od kuće ili drugih važnih struktura? Hortikulturni stručnjaci savjetuju da se uvek konsultujete sa stručnjacima za hortikulturu ili pejzažnim arhitektama, koji mogu pomoći u odabiru odgovarajućih biljaka na osnovu mikroklime, tipa tla i prostornih mogućnosti dvorišta. Takav savjet može spriječiti mnoge buduće komplikacije i neplanirane troškove.

Sadnja drveća u dvorištu treba biti pažljivo razmotrena odluka, koja će balansirati estetiku i funkcionalnost. Uživanje u prirodi i njenoj ljepoti ne smije ugroziti stabilnost i sigurnost doma. Pravilno planiranje sadnje može stvoriti idiličan prostor bez nepotrebnih problema, osiguravajući dugoročno zadovoljstvo i uživanje u svim prednostima koje priroda pruža.