Nije svaki put obična glavobolja ono što osećtae, ponekad su to simptomi migrene koji nekada iznenade i neurologe. U nastavku otkrivamo 6 znakovi koji se pojavljuju sa ovim simptomima…
Migrena je stanje koje mnogi povezuju isključivo sa jakim glavoboljama, ali ono je mnogo složenije od toga. Ovaj poremećaj može uticati na čitav organizam i ispoljiti se kroz raznovrsne simptome, često potpuno neočekivane i zbunjujuće. Zbog toga se dešava da prođu godine, pa čak i decenije, prije nego što se postavi tačna dijagnoza. Migrena nije samo glavobolja – to je neurološko stanje koje može biti potpuno onesposobljavajuće i koje se često pogrešno tumači.
Ljekari poput dr Hamida S. Hamdija iz Teksasa naglašavaju da se migrena nerijetko otkriva tek nakon što se isključi mogućnost moždanog udara. Ovo govori o tome koliko ovi napadi mogu biti ozbiljni i zavaravajući. Kod pacijenata se migrena može javiti i bez glavobolje, ali uz simptome kao što su mučnina, smetnje vida, nerazgovijetan govor, slabost u udovima ili čak poremećaji probavnog sistema. Sve ovo dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje.
- Često se, nekoliko dana prije napada, mogu javiti neobični znaci – razdražljivost, promjene raspoloženja, umor, problemi sa snom, ali i jak nagon da se jede određena hrana. Posebno je čudna pojava iznenadne žudnje za slatkim, čokoladom ili slanim grickalicama, koju mnogi pogrešno shvataju kao uzrok, a ne posljedicu. Istraživanja su pokazala da sama čokolada ne izaziva migrenu – ono što je ljudi optužuju za migrenu zapravo je rani signal tijela da se napad približava, što potvrđuje i domaći portal “Živim” koji često razjašnjava ovakve zdravstvene zablude.
Jedan od najčešćih i najstrašnijih simptoma migrene jeste vizuelna aura – pojava svjetlucanja, cik-cak linija ili čak privremenog gubitka vida. Iako zvuči dramatično, u pitanju je prolazna pojava koja traje od 20 minuta do sat vremena. Ljekari navode da ova vrsta aure najčešće nastaje kao rezultat talasa električne aktivnosti u mozgu – fenomen koji se danas mnogo bolje razumije nego ranije, zahvaljujući napretku medicine. Inače, o ovim manifestacijama govore i domaći neurolozi kroz zdravstvene emisije poput onih na RTS-u, koje ističu važnost edukacije o neurološkim poremećajima.
- Još rjeđa, ali izrazito alarmantna pojava jeste afazija – teškoća u govoru koja se javlja tokom jakog napada migrene. Osoba može teško formulisati rečenice, izgovarati pogrešne riječi ili početi da muca. Ono što je posebno problematično jeste da simptomi afazije liče na znakove moždanog udara, zbog čega mnogi pacijenti hitno završavaju u bolnici. To je i ispravan korak, jer je jedini siguran način razlikovanja – snimanje mozga. Ovu dilemu često navodi i „Blic žena“ u tekstovima o upozoravajućim simptomima moždanog udara i migrene.
Ali migrena ne staje tu. Neki ljudi postaju drastično osjetljivi na svjetlost, mirise, zvukove, pa čak i na dodir. Ova preosjetljivost, poznata kao taktilna alodinija, čini da i najlaganiji dodir kože ili povjetarac budu bolni. Taj fenomen dokazuje da migrena uopšte nije „samo u glavi“, već se često širi na nerve u čitavom tijelu. Kod nekih je ovaj intenzitet toliko izražen da ne podnose ni češljanje kose ili nošenje određene odjeće. U domaćoj stručnoj literaturi dostupnoj preko Kliničkog centra Srbije navodi se da je alodinija ozbiljan znak oštećenja senzorne obrade u mozgu, povezan s hroničnim oblicima migrene. Jedna od najdramatičnijih, ali i najrjeđih vrsta migrene jeste hemiplegična migrena, tokom koje dolazi do prolazne oduzetosti lica, ruke ili noge. Očekivano, ovo stanje gotovo uvijek završava na odjeljenju urgentne medicine, ali se nerijetko ispostavi da je uzrok – migrena. Zato stručnjaci upozoravaju da je u slučaju motornih smetnji neophodna detaljna dijagnostika. Prema informacijama koje prenosi „Politikin magazin“, ova vrsta migrene do danas ostaje dijagnostički izazov, jer se najčešće nasljeđuje i povezuje s određenim genima.
I kao da sve ovo nije dovoljno – migrena može pogoditi i stomak. Takoreći, abdominalna migrena najčešće pogađa djecu, koja umjesto glavobolje trpe mučninu, grčeve, odbijanje hrane i povraćanje, često bez jasnog objašnjenja. Roditelji nerijetko mjesecima obilaze pedijatre sve dok se ne utvrdi da je „bol u stomaku“ zapravo migrenozni napad. O ovome sve češće govore pedijatri u regionu, a informacije se šire kroz savjetovališta i portale poput „Kreni zdravo“.
- Sve ovo navodi na neophodnost osvješćivanja o kompleksnosti migrene. Postoje razni faktori rizika – od genetike preko hormona, do nervne hemije koja povezuje serotonin, dopamin i glutamat. Zato je važno reagovati na vrijeme i ne čekati da se stanje pogorša. Ljekari savjetuju da se preventivna terapija uvede ako se migrene javljaju više od jednom sedmično, i da se pacijenti pridržavaju zdravih navika – dovoljno sna, manje stresa, redovnih obroka i izbjegavanja poznatih okidača.
Migrena nije slabost i nije nešto “što će proći”. To je hronični neurološki poremećaj koji zahtijeva pažnju, razumijevanje i – pravilan pristup. Samo tako može se povratiti kontrola nad životom i prestati strah od „onog što će opet doći“. Jer, kao što savjetuju stručnjaci Klinike za neurologiju u Zagrebu — pravovremena terapija, dobra informisanost i praćenje simptoma ključni su za bolji život s migrenom. Migrena nas podsjeća – tijelo priča, i na nama je da konačno naučimo da ga slušamo.
