Da li ste znali da neke biljke nisu dovoljno otporne da izdrže pritisak creva prilikom zalivanja, pa korišćenje takvog načina može oštetiti njihovo lišće ili koren? U nastavku Vam donosimo par drugih alternativa koje pomažu pri čuvanju zdravlja biljaka i osigurava da lepo rastu bez stresa i oštećenja…
Svaki ljubitelj vrtlarstva zna koliko je zalivanje presudno za zdravlje i rast biljaka. Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste činjenica da način na koji se biljke zalivaju može da napravi ogromnu razliku između raskošnog vrta i biljaka koje se bore za opstanak. Nije svaka voda iz creva dobra voda, a to se naročito vidi kod osjetljivih vrsta koje ne podnose jak mlaz.
Jedan od najčešćih primjera jesu lisnate biljke, poput salate i blitve. Njihovi listovi su toliko nežni da snažan pritisak iz creva može da ih povredi, a zemlja koja prska unazad dodatno ih prlja i izlaže riziku od bolesti. Stručnjaci zato preporučuju metode poput kap po kap sistema ili korišćenje nastavaka koji pretvaraju mlaz u maglu, čime se voda usmjerava direktno na zemljište. Na taj način listovi ostaju čisti, a vlaga odlazi tačno tamo gdje treba – do korena. Slično važi i za paradajz. Iako naizgled otporniji, ova biljka zapravo veoma loše podnosi nepravilno zalivanje. Ukoliko voda prska direktno po stabljikama i plodovima, dolazi do pucanja rajčica, a još opasnija posljedica jeste širenje bolesti iz zemljišta, poput plamenjače. Zbog toga iskusni baštovani biraju natapanje ili kap po kap metode, a ako koriste crevo, obavezno biraju onaj najslabiji mlaz koji podsjeća na maglu. Cilj je da lišće i plodovi ostanu suvi, jer upravo vlaga na njima otvara vrata raznim bolestima.
- Jagode su još jedan osjetljiv favorit u mnogim baštama. Njihovi plodovi su mekani i lako upijaju svaku nečistoću. Kada ih direktno prska voda iz creva, na njima se skuplja prljavština koja kasnije može izazvati buđ ili pojavu gljivičnih bolesti. Zbog toga se i kod jagoda insistira na zalivanju odozdo, a nikako direktno preko ploda. Najbolja rješenja su kap po kap sistem ili posebni nastavci koji osiguravaju da zemlja ostane vlažna, a bobice suve i zdrave.
Ni začinske biljke ne podnose grubo zalivanje. Bosiljak, peršun, nana i slične vrste brzo stradaju ako im se listovi često kvase, jer vlaga pogoduje gljivicama. Prava tehnika je usmjeriti vodu ka korijenu, a kod začina u saksijama preporučuje se čak i metoda zalivanja odozdo, gdje biljka upija onoliko vode koliko joj je potrebno. Na taj način listovi ostaju čisti i zdravi, a korijen ima stalni dotok vlage.
- Posebnu pažnju treba posvetiti i mladim sadnicama. One su najranjivije jer imaju krhke stabljike i plitak korijen. Direktan mlaz vode može bukvalno da ih polomi ili da im „ispere“ korijen iz zemlje. Zato se za njih koristi kanta s nastavkom za zalivanje ili crevo sa vrlo blagim prskanjem. Jedan pogrešan potez može uništiti sav trud uložen u uzgoj sadnica.
Kada su u pitanju ukrasne biljke, poput jagorčevine ili begonije, pravila su slična. Jagorčevine, sa svojim nježnim cvjetovima, lako stradaju pod jakim mlazom jer voda može da ispere zemlju ili ošteti latice. Begonije takođe traže pažljiv pristup – najbolje ih je zalivati kantom ili prskalicom sa sitnim kapljicama. Kod obje vrste, zalivanje „maglom“ ili sistemom kap po kap pokazalo se kao najsigurniji način da sačuvaju svoju ljepotu.
Ruže, kraljice svakog vrta, donekle su otpornije, ali ni one ne vole grubo zalivanje. Ako se koriste obična creva bez nastavaka, mlaz može oboriti cvjetove i oštetiti latice. Zato se preporučuje upotreba nastavka za maglu ili natapanje zemlje u podnožju biljke. Ruže možda izgledaju snažno, ali njihova elegancija zahtijeva pažljiv i odmjeren pristup.
- Kako navode stručnjaci sa sajta Agroklub Srbija, pravilno zalivanje je ključ ne samo za zdravlje biljaka, već i za njihovu otpornost na bolesti. Oni ističu da pogrešan način navodnjavanja može da smanji prinos i do 40%. Ovaj podatak jasno govori koliko je važno da baštovani razumiju specifične potrebe svake vrste i prilagode metode zalivanja.
I portal Blic Žena nedavno je pisao o greškama koje prave početnici u vrtu, naglašavajući da se mnogi oslanjaju samo na crijevo jer im je najlakše. Međutim, jednostavnost često vodi ka problemima – od truljenja korijena do pojave gljivica na listovima. Stručnjaci koje su citirali preporučuju ulaganje u sisteme kap po kap, jer oni dugoročno štede i vodu i vrijeme, a biljkama pružaju idealne uslove.
Slično mišljenje iznio je i RTS u svojoj emisiji o poljoprivredi, gdje su agronomi pokazali praktične primjere kako se razlikuju biljke zalivane klasičnim crevom od onih koje dobijaju vodu pomoću modernih sistema. Rezultat je bio očigledan – pravilno zalivane biljke bile su snažnije, imale su manje bolesti i davale su veće i ukusnije plodove.
- Ono što se može zaključiti jeste da zalivanje nikada ne treba shvatati olako. Svaka biljka ima svoj ritam i način na koji najbolje reaguje na vodu. Dok neke podnose i jače mlazeve, druge su toliko krhke da zahtijevaju gotovo pažnju kakvu biste pružili djetetu. Baštovanstvo je, u tom smislu, umjetnost prilagođavanja – razumjeti biljku i pružiti joj upravo ono što joj je potrebno.
Za Suzanu Jovanović ili Mikicu Bojanića ovaj tekst ne bi imao puno veze, ali za svakog baštovana on znači razliku između uspjeha i razočaranja. Jer vrt nije samo zemlja i voda – to je prostor u kojem se čovjek uči strpljenju, brizi i pažnji. Ako se zaliva pravilno, nagrada stiže u obliku zdravih biljaka, bogate trpeze i mirisa cvijeća koji vraća spokoj. A sve počinje od jednostavne odluke – da voda ne ide bilo kako, već onako kako biljci najviše prija.
