Ne bacajte ga: Napravite kolač od starog hljeba

U ovom članku saznajte kako da od starog hleba napravite ukusan kolač i tako izbegnete bacanje hrane. Jednostavan recept pretvara običan hleb u sočnu i slatku poslasticu koja će obradovati celu porodicu…

Postoji nešto posebno u receptima koji nastaju iz jednostavne želje da se ništa ne baci i da se i ono što izgleda bezvrijedno pretvori u pravu malu poslasticu. Takav je slučaj i sa kolačem od starog hljeba – slatkim jelom koje mnoge vraća u djetinjstvo, kada su naše bake znale kako da iskoriste svaki sastojak u kuhinji. Danas, u vremenu kada se sve češće govori o bacanju hrane i racionalnom trošenju, ovaj kolač dobija novu vrijednost. „Blic“ piše da je prosječno domaćinstvo u Srbiji tokom godine baci više od 30 kilograma hljeba, pa recepti ovakvog tipa nisu samo ukusni, već i praktični i ekološki odgovorni.

Za pripremu ovog kolača potrebno je svega nekoliko sastojaka: 200 grama starog hljeba, 100 grama suvog grožđa, 400 mililitara mlijeka, dva jajeta, tri kašike šećera, jedna kesica vanilinog šećera i pola kašičice cimeta. To su namirnice koje se gotovo uvijek mogu naći u svakoj kuhinji. Ideja je da se hljeb, koji je već izgubio svježinu i postao tvrd, iskoristi kao baza i pretvori u mekan i mirisan desert.

• Priprema je jednostavna, ali zahtijeva malo pažnje. Najprije se kalup, najbolje onaj uži i dublji dimenzija oko 23 x 13 centimetara, obloži papirom za pečenje. Hljeb se isječe na sitne kockice, a zatim se u posebnoj posudi umute jaja, šećer, vanilin šećer i cimet. Ta mješavina se potom poveže sa mlijekom, pa se dobije smjesa koja će hljebu vratiti sočnost i dati mu potpuno novi ukus. Na dno kalupa se poređa hljeb, pospe suvim grožđem, a zatim sve prelije pripremljenom tečnošću. Važno je da se površina kašikom blago poravna kako bi se svaki komadić natopio. Posuda se ostavi desetak minuta da hljeb upije smjesu, dok se rerna zagrijava na 180 stepeni.

Sam proces pečenja traje oko pola sata. Kada kolač porumeni i zamiriše, dovoljno je ostaviti ga desetak minuta da se ohladi u plehu, a zatim ga prevrnuti na tacnu. Najbolji je dok je topao, naročito ako se posluži sa kuglom sladoleda ili preli karamel sosom. Ipak, ništa manje ukusan nije ni kada se ohladi – tada dobija kompaktniju strukturu i podseća na puding od hljeba. Ono što ovaj recept čini posebnim jeste spoj praktičnosti i ukusa. „Kurir“ prenosi iskustva domaćica koje tvrde da ovakav kolač spasava u trenucima kada se neočekivano pojave gosti ili kada jednostavno želite brz i jeftin desert. Za razliku od modernih torti i kolača koji traže desetine sastojaka i sate pripreme, ovdje se sve svodi na ono što već imate pri ruci.

• Osim toga, ovaj kolač nudi prostor za kreativnost. Suvo grožđe može se zamijeniti orasima, bademima ili čak komadićima čokolade. Umjesto cimeta, možete dodati muškatni oraščić ili malo ruma za jači miris. Svaka porodica može prilagoditi recept sopstvenom ukusu, a svaki put će rezultat biti drugačiji i jedinstven. Upravo u toj jednostavnosti i fleksibilnosti leži njegova čar. Sociolozi često ističu da su ovakvi recepti svojevrsni most između generacija. Dok stariji pamte vrijeme kada se hljeb nije smio bacati, mlađi kroz ovakve kolače uče da cijene hranu i da je kreativno koriste. Ovaj kolač od starog hljeba tako postaje mnogo više od deserta – on je podsjetnik na vrijednosti koje se prenose s koljena na koljeno. „Telegraf“ je jednom prilikom naglasio da povratak tradicionalnim receptima pokazuje koliko ljudi žele jednostavnost i toplinu doma, naspram brzog i modernog načina života.

U vremenu kada se sve mjeri novcem i vremenom, ovakav kolač podsjeća da je sreća često skrivena u malim stvarima. Nema veće radosti nego kada cijela kuća zamiriše na pečeni hljeb, šećer i cimet, a oko stola se okupi porodica. To su trenuci kada kolač nije samo hrana, već i povod za razgovor, smijeh i zajedničko uživanje.

• Zanimljivo je i to da ovakvi recepti postaju sve popularniji na društvenim mrežama, gdje ljudi dijele fotografije svojih verzija kolača od starog hljeba. Jedni ga posipaju šećerom u prahu, drugi serviraju sa voćnim prelivima, treći ubacuju suho voće ili orahe. Svaka slika priča svoju priču, ali svi se slažu u jednom – recept je toliko jednostavan da je nemoguće pogriješiti.

Na kraju, kolač od starog hljeba simbol je ekonomičnosti, tradicije i domaće topline. On spaja ono što je možda trebalo da završi u kanti sa ljubavlju i kreativnošću, stvarajući desert koji će mnogi pamtiti. I dok moderni recepti dolaze i prolaze, ovaj kolač ostaje tu, u knjigama naših baka i u sjećanjima na djetinjstvo. „Nova.rs“ piše da je upravo ova kombinacija nostalgije i praktičnosti razlog zašto ovakvi recepti nikada ne izlaze iz mode.