82-godišnja glumica Nađa Rodić, poznata po svojim kultnim nastupima u omiljenim televizijskim serijama poput “Vruć vetar”, “Sve je za ljude”, “Seljaci”, “Vojna akademija” i “Prevaranti”, odlučila se odmaknuti od javnosti posljednjih godina. Od 2020. odlučila je ne preuzimati nove uloge, ostavljajući trajan utjecaj na televizijsku industriju. Publika ju je posljednji put vidjela u seriji “Urgentni centar” prije otprilike četiri godine.
U trenu je život naše glumice zauvijek promijenila bolest koja ju je pogodila. Prisjeća se trenutka kada je postala svjesna ove nesretne stvarnosti dok se spremala za spavanje, što je označilo početak njezine najstrašnije noćne more. Smanjenje njezine scenske prisutnosti i ograničena dostupnost uloga nije promaklo mnogima, koji su to pripisali njezinom zdravstvenom stanju. Naime, krajem 2013. godine, po povratku s jedne svečanosti, Nađa je postala svjesna promjena na grudima, što joj je, razumljivo, izazvalo značajnu patnju. Te kobne prosinačke večeri 2013. godine okupili smo se kako bismo se veselili u ugodnom ambijentu prijateljevog prebivališta.
Kako se noć bližila kraju, vratio sam se u svoje odaje i započeo ritual pripreme za san. Tijekom samog čina oblačenja spavaćice, moj pogled je susreo odraz u zrcalu, otkrivajući neočekivanu mrlju na mojim grudima – ogrebotinu popraćenu uznemirujućom oteklinom. Sati koji su uslijedili odvijali su se poput mučne noćne more, opterećeni neodoljivim osjećajem grižnje savjesti jer se zanemarila podvrgnuti mamografiji u razdoblju od osam godina. U svom iskrenom svjedočenju Nađa Rodić ogolila je dubinu svojih emocija. Unatoč tome, odbila je predati se i hrabro se odlučila suočiti sa svojom teškom bolešću. “Samo petnaestak dana kasnije dr. Pošarac me operirao.
Dijagnosticiran mi je najagresivniji i najopasniji tip karcinoma s mogućnošću širenja. Uspješno sam prošao trideset i dvije kemoterapije. Srećom, život još uvijek leži naprijed”, rekla je Nađa u razgovoru za “Novosti”. Dodatni sadržaj Kulinarske tradicije i raznolika ponuda hrane zadivljujuće su komponente kulturne baštine diljem svijeta. Svaka kuhinja, sa svojim različitim sastojcima, metodama pripreme i okusima, plete uvjerljiv narativ naslijeđa, geografskih okolnosti i kulturnih utjecaja. Hrana, kao bitna potreba za sva živa bića, služi kao izvor energije i vitalnih hranjivih tvari ključnih za rast, razvoj i održavanje tjelesnih funkcija. Osim što ispunjava našu fizičku prehranu, hrana ima značajan društveni, kulturni i emocionalni značaj. Čin kuhanja nadilazi puko spajanje sastojaka; to je umjetnička forma koja ujedinjuje pojedince, potiče zajedničke trenutke i promiče razmjenu osobnih narativa. Hrana služi kao kanal za ljude da dijele svoje priče, prenose svoje vrijednosti i tradiciju, stvaraju duboke veze i ostavljaju za sobom trajne emocionalne tragove.
Narativi i značaj povezani s različitim sastojcima protežu se preko kontinenata i kultura. Bilo da se radi o aromatičnim začinima Azije, aromatičnim maslinovim uljima Mediterana, vatrenim čili papričicama Latinske Amerike ili egzotičnom voću Afrike, svaki sastojak ima svoju priču. Istraživanje različitih kulinarskih tradicija je poput ukrcavanja na vremensku ekspediciju koja otkriva isprepletenu tapiseriju ljudske povijesti, koja obuhvaća stoljeća migracija, trgovine i kulturne razmjene. Kulinarski krajolik našeg modernog, međusobno povezanog svijeta doživljava porast razmjene kulinarskog znanja i metoda, što dovodi do pojave svježih gastronomskih trendova i izvora inspiracije za kulinarske entuzijaste. Bitne platforme, poput kulinarskih festivala, sajmova hrane, kulinarskih blogova i društvenih mreža, ključne su u promicanju bogatstva raznolikosti hrane i očuvanju neprocjenjive tapiserije kulturne baštine.
Prepoznavanje i vrednovanje širokog spektra kulinarskih tradicija od presudne je važnosti jer značajno doprinosi formiranju individualnih i zajedničkih kulturnih identiteta. Uranjajući u istraživanje i uživanje u različitim svjetskim kuhinjama, možemo kultivirati duboko razumijevanje različitih društava i potaknuti pojačano divljenje prema bogatstvu ljudske raznolikosti. U svojoj srži, hrana služi kao ujedinjujuća sila koja nadilazi barijere jezika, nacionalnosti i vjere. Upravo kroz zajedničko objedovanje, svečane prilike i obiteljska okupljanja hrana služi kao dirljiv podsjetnik na naše zajedničke emocije, sreću i težnje. Ovaj izvanredan prikaz ljudske solidarnosti i privrženosti nedvojbeno je jedan od najzadivljujućih izraza ljubavi. Ukratko rečeno, hrana igra ključnu ulogu u našem svakodnevnom postojanju, opskrbljujući nas s više od same hrane i hrane. Također nam pruža užitak, potiče društvene veze i služi kao medij za kulturno izražavanje. Ključno je da damo prednost kvaliteti hrane u kojoj jedemo i da s njome postupamo s poštovanjem i odgovornošću.
