Svi mi imamo nešto što nas tišti, bez obzira što na to vremenom malo zaboravimo jer to potisnemo unutar sebe. Nekim ljudima je olakšanje kad taj svoj problem anonimno podijele sa cijelim svijetom preko interneta. Danas vam donosimo novu ispovijest.
- Nakon 11 godina, obratio sam se djevojci s kojom sam tada bio u vezi kako bih istražio opstaju li moji osjećaji prema njoj. Sada se vratila u naš grad; iako je udana i dočekala je dijete, u međuvremenu se rastala od muža i nastavila živjeti svoj život.
I dalje je atraktivna, ostvarena i neovisna žena, a vidljivo je koliko uživa u svemu oko sebe. Osjećam dubok osjećaj tuge, ljutnje i nesreće. Krećem se između jednog i drugog, ali moja ljubav prema njoj ostaje jaka. U tom sam trenutku odlučila izraziti svoje osjećaje, vjerujući da ona dijeli iste osjećaje, što me navelo da sve javno priznam.
Izrazio sam što sam spreman učiniti za nju. U ovom trenutku osjećam ogromnu tugu i bol, jer mi je duša kao da se kida zbog njenog odbijanja izraženog riječima, au tom trenutku ona je naglo ušla u moju stvarnost. Ono što sada želim prenijeti je važnost marljivog nastojanja i ustrajnosti, jer kada vjerujete da biste trebali iskusiti sreću, možda je već prekasno.
DODATNI TEKST
Jeste li svjesni da su medonosne pčele jedini insekti koji stvaraju hranu koju jedu i ljudi? Divan med, koji proizvode ove pčele, nije samo ukusan, već nudi i brojne zdravstvene prednosti.
Ipak, ono što je još fascinantnije od samog meda je izvanredna struktura i predanost koju pčele pokazuju dok nastoje održati svoje kolonije. Medonosne pčele nastanjuju složeno strukturirane zajednice poznate kao košnice, koje se sastoje od tri primarne vrste pčela: matice, radilice i trutovi. Najveća pčela u koloniji je matica, čija je primarna funkcija polaganje jaja—ona je jedina pčela odgovorna za taj zadatak.
U optimalnim uvjetima, matica može proizvesti čak 2000 jaja dnevno! Trutovi, muške pčele, postoje isključivo da bi se parili s maticom. Nakon što izvrše tu ulogu, propadaju, a one koje je ne uspiju oploditi bivaju izbačene iz košnice. Najviše pažnje treba usmjeriti na radilice koje su zapravo sterilne ženke. Njihove odgovornosti unutar košnice su raznolike i ključne.
- Sakupljaju nektar i pelud, proizvode med, brinu o leglu (mlađim pčelama), održavaju čistoću u košnici i štite je od uljeza. Zanimljivo je da pčela radilica proizvede samo 1/12 čajne žličice meda tijekom svog kratkog životnog vijeka, koji traje otprilike 45 dana tijekom ljeta.
Stoga, dok uživamo u medu, važno je prepoznati neizmjeran trud i predanost koji doprinose ovom prirodnom proizvodu. Pčele posjeduju jedinstven način komunikacije. Nakon što otkrije izvor hrane, pčela radilica vraća se u košnicu i izvodi osebujni “ples” poznat kao gegajući ples. Kroz ovaj ples, ona prenosi vitalne informacije o smjeru i udaljenosti izvora hrane u odnosu na sunce.
Ova izvanredna navigacijska vještina omogućava pčelama da učinkovito pronađu nektar i pelud, čak i na udaljenosti do 8 kilometara od košnice. Intrigantan aspekt pčela je njihov značaj u procesu oprašivanja. Približno 70% biljaka koje ljudi koriste za prehranu oslanja se na pčele za ovu ključnu uslugu.
Rast različitog voća, povrća i orašastih plodova bio bi ozbiljno ometen bez njihovog marljivog truda. Na primjer, usjevi poput jabuka, jagoda, krastavaca, badema i bundeva ovise o oprašivanju koje osiguravaju pčele.
- Procjenjuje se da pčele doprinose oprašivanju biljaka koje godišnje donose plodove koji se procjenjuju u milijardama dolara. Unatoč tome, pčele se suočavaju s raznim opasnostima, poput primjene pesticida, gubitka staništa i klimatskih promjena.
Posebno zabrinjava rastuća prijetnja koju predstavlja ono što je poznato kao poremećaj kolapsa pčelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder), situacija u kojoj pčele radilice neobjašnjivo napuštaju svoje košnice, što dovodi do smrti matice i njezinog legla. Ova pojava dovodi do značajnog smanjenja populacije pčela diljem svijeta.
Ukratko, pčele služe svrsi koja je daleko veća od same proizvodnje meda; oni bitno pridonose stabilnosti ekosustava i poljoprivrednoj proizvodnji. Bez njihove prisutnosti došlo bi do poremećaja brojnih prehrambenih lanaca i ekosustava. Stoga je zaštita pčela i podupiranje napora koji omogućuju njihov opstanak i održavanje njihove ključne uloge u okolišu od ključne važnosti.
