U današnjem članku Vam donosimo novosti iz kategorije zdravlja, u kojima otkrivamo savete neurologa vezanih za svakodnevne navike koje ne bi smeli da radimo ukoliko ne želimo da imamo ozbiljnih problema sa mozgom i srcem…
Moždani udar se često doživljava kao nagla i nepredvidiva pojava, ali sve više neurologa ističe da on u većini slučajeva zapravo predstavlja kulminaciju dugotrajnih oštećenja krvnih sudova. Ta oštećenja se gomilaju godinama, često neprimjetno, a savremeni način života značajno ubrzava taj proces. Prema riječima stručnjaka, posebno zabrinjava podatak da se sve veći broj moždanih udara javlja kod mlađih osoba koje žive ubrzanim tempom, pod stresom i na brzinu biraju obroke bogate solju i šećerom. Prema saznanjima Blica možemo reći da je moždani udar danas među vodećim zdravstvenim izazovima u regionu, pri čemu se svakih dvadeset minuta neko suoči s ovim stanjem, a više od jedne osobe na sat izgubi bitku s njegovim posljedicama.
Ljekari posebno upozoravaju na tri glavna neprijatelja zdravlja krvnih sudova: prekomjeran unos soli, visok nivo šećera u ishrani i hronični stres. Sol, koja se često smatra bezazlenim dodatkom hrani, u stvarnosti može biti tihi razarač arterija. Prisustvo soli u velikoj količini dovodi do povećanja krvnog pritiska, a kada je taj pritisak konstantno visok, krvni sudovi gube elastičnost i postaju suženiji. Ovo stanje dodatno otežava protok krvi do mozga, povećavajući rizik od začepljenja i, posljedično, moždanog udara. Osobe mlađe od četrdeset godina, koje često žive užurbanim stilom života, naročito su izložene ovom riziku, jer se u njihovoj ishrani sve češće nalaze grickalice, brza i industrijska hrana koje sadrže velike količine soli.
- U kombinaciji sa solju, šećer igra gotovo podjednako štetnu ulogu. Prekomerni unos šećera slabi zidove krvnih sudova i može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2. Čak i namirnice koje se predstavljaju kao zdrave – poput proteinskih pločica, sokova ili žitarica – često sadrže skrivene šećere. Kada se dijabetes udruži s postojećim povišenim pritiskom, rizici od oštećenja krvnih sudova višestruko se uvećavaju. Stručnjaci tvrde da je ova kombinacija možda i najopasniji spoj za zdravlje mozga, jer arterije pod dvostrukim udarom brže propadaju. Prema pisanju portala Nova.rs ovaj trend nije izolovan samo na starije, već sve više pogađa populaciju koja bi se smatrala zdravstveno “na vrhuncu”, uključujući ljude u tridesetim godinama života.
Treći faktor, koji mnogi zanemaruju, jest stres – neizbježni pratilac savremenog životnog stila. Hronični stres pokreće niz procesa u tijelu koji dovode do suženja krvnih sudova, povećanja pulsa i hormonske neravnoteže. Kortizol i adrenalin, hormoni stresa, mogu ostaviti trajne posljedice na srce i krvožilni sistem, naročito kada su prisutni u organizmu kroz duži vremenski period. Čak i oni koji vode računa o ishrani i fizičkoj aktivnosti mogu biti u riziku ako zanemaruju psihički faktor zdravlja. Stres, često praćen nesanicom i lošim navikama poput preskakanja obroka ili konzumiranja brze hrane, dodatno utiče na opterećenost krvnih sudova. Stručnjaci naglašavaju da prema izvještaju Vijesti.me prisutnost stresa u svakodnevici može biti jednako opasna kao i nezdrava ishrana, te zahtijeva jednaku pažnju kao i fizički simptomi.
- Današnji način života dodatno pogoršava ovo stanje. Dugotrajno sjedenje, neredovni obroci, nedostatak sna i premalo fizičke aktivnosti oblikuju okvir u kojem se moždani udar može razvijati godinama, potpuno neprimjetno. Kada se u obzir uzmu sve navedene navike, jasno je da savremeni čovjek često živi u začaranom krugu nezdravih izbora koji utiču jedan na drugi. Tako se unos soli i šećera kombinira sa stresom, dok nedostatak sna sprječava tijelo da se oporavi i ojača. Jedan od najopasnijih aspekata ove “tihe prijetnje” leži u činjenici da su oštećenja krvnih sudova dugotrajna i teško popravljiva, što znači da se rizik od moždanog udara povećava postepeno, ali neumoljivo.
Iako se moždani udar čini kao nagli i neizbježni događaj, njegovi simptomi ponekad se javljaju na vrijeme i pružaju važnu priliku za reakciju. Među najčešćim simptomima su iznenadna slabost jedne strane tijela, gubitak govora, nerazgovijetan govor i spušteno lice. Ovakvi znaci zahtijevaju hitnu intervenciju, jer je vrijeme od ključne važnosti za smanjenje posljedica. Ipak, najbolja zaštita uvijek ostaje prevencija. Jednostavne, ali dosljedne promjene u načinu života mogu drastično smanjiti rizik od moždanog udara.
Prvi korak ka boljem zdravlju je kontrola unosa soli. Izbjegavanje gotove hrane i upotreba svježe pripremljenih namirnica mogu značajno pomoći u očuvanju krvnih sudova. Drugi važan korak je smanjenje šećera, što podrazumijeva zamjenu gaziranih pića i sokova vodom, kao i ograničavanje slatkiša i industrijskih proizvoda. Fizička aktivnost ne zahtijeva uvijek teretanu – i obična šetnja od pola sata dnevno može imati snažan efekat. Osim toga, rad na kontrolisanju stresa – kroz disanje, meditaciju ili jednostavno pravljenje mini pauza u toku dana – može pomoći u ravnoteži hormona i zaštiti srca i krvnih sudova.
- Ljekari savjetuju da se redovno kontrolišu pritisak, šećer i holesterol, naročito nakon navršene četrdesete godine. Prevencija ne zahtijeva drastične mjere, već kontinuiranu brigu o sebi. Male promjene, dosljedno primijenjene, mogu spasiti godine kvalitetnog života. Moždani udar nije izolovan događaj, već rezultat mnogobrojnih faktora koji se mogu kontrolisati. Stoga je važno preuzeti odgovornost na vrijeme i uvesti navike koje čuvaju zdravlje – jer kada dođe do moždanog udara, posljedice su često trajne.
U zaključku, stručnjaci naglašavaju da moždani udar nije samo medicinski problem, već i društveni izazov. Kombinacija prevelikog unosa soli, šećera i hroničnog stresa je svakodnevica mnogih ljudi, ali to ne znači da je ona bezazlena. Naprotiv, upravo je ta navika često odgovorna za prerano narušeno zdravlje i otežan život u starijim godinama. Ako te navike prepoznamo na vrijeme i postepeno mijenjamo, moguće je značajno smanjiti rizik i sačuvati vitalnost mozga i tijela. Zato je važna svjest o zdravlju i aktivan pristup prevenciji – jer moždani udar nije samo rezultat trenutka, već godina zanemarivanja tihe opasnosti.
Napomena: Tekst ima informativno-edukativni karakter i ne predstavlja zamjenu za profesionalnu medicinsku konsultaciju. Prije uvođenja bilo kakvih promjena u ishrani ili načinu života, obavezno se posavjetovati s ljekarom ili stručnjakom.
