Šest mjeseci nakon vjenčanja s mojim sinom, moja je snaha na svijet poželjela bebu. Sram koji sam osjećao bio je toliko neodoljiv da sam vjerovao da bih od njega mogao poginuti. Deset dana sam ostao u svom stanu, ne mogavši izaći a da ne sretnem nekoga na ulici. Ipak, nakon vremena ispunjenog sramom, dogodio se još strašniji događaj.
Sumnjati! Počeo sam se pitati nije li moj sin doista otac tog djeteta. Mučilo me to nekoliko dana i naposljetku sam se odlučio podvrgnuti testu za utvrđivanje očinstva, unatoč visokim troškovima. Diskretno sam uzeo uzorke i donio ih u kliniku.
ČEKAJUĆI REZULTATE, VJERUJEM SAM IZGUBIO DESETLJEĆE ŽIVOTA, a onda mi se konačno otkrila istina. Nakon otvaranja koverte otkrio sam da moj sin nije otac djeteta. Od šoka sam pao na koljena. Bez odlaganja sam otišla sinu pokazati rezultate, a on mi je zapravo pljunuo u lice.
Izjavio je da ga ne zanimaju ishodi niti identitet oca, te je siguran da to nije on. Naposljetku, prešla sam iz zdrave žene u trajnu s višestrukim zdravstvenim problemima. Stanja vezana uz krvni tlak, masnoće, šećer potpuno su devastirala moje blagostanje, a ograničavaju me… Teško je prihvatiti glupost djeteta koje sam donijela na svijet i othranila…
BONUS TEKST
Stogodišnjaci su primjer uspješnog i kvalitetnog starenja, obično imaju manje kroničnih bolesti i zadržavaju neovisnost u svakodnevnim aktivnostima i do svojih devedesetih. Iako genetika igra ulogu u dugovječnosti, više od 60 posto onoga što čini “uspješno” starenje pripisuje se promjenjivim čimbenicima. Elementi koji igraju ulogu u dostizanju stote su raznolika prehrana uz reguliranu konzumaciju soli.
Tipično, oni koji su stogodišnjaci ili se približavaju toj dobi održavaju raznoliku i dobro zaokruženu prehranu. Prema istraživačima sa Sveučilišta u Sydneyu, te osobe općenito dobivaju 57 do 65 posto svog kalorijskog unosa iz ugljikohidrata, 12 do 32 posto iz proteina i 27 do 31 posto iz masti. Njihovi obroci često sadrže bitne namirnice poput riže i pšenice, zajedno s voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, te uključuju izvore proteina poput ribe, peradi i mahunarki, dok crveno meso konzumiraju umjereno.
Ovaj pristup prehrani, sličan mediteranskoj prehrani, povezan je sa smanjenim rizikom od smanjene fizičke funkcije i smrtnosti. Ovaj pristup prehrani, sličan mediteranskoj prehrani, povezan je sa smanjenom vjerojatnošću tjelesnog propadanja i smrtnosti. Idealna konzumacija soli trebala bi biti u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o manje od dva grama natrija dnevno, grubo prevedeno na pet grama soli.
Istraživači u Australiji otkrili su da su pojedinci koji su konzumirali više soli – bilo da su preferirali slanu hranu ili dodavali dodatnu sol svojim jelima – bili suočeni s 3,6 puta većim rizikom od oštećenja određenih fizičkih funkcija od onih koji nisu preferirali sol. Kako prenosi RTS, ovi nalazi pokazuju da naša ishrana treba da bude bogata integralnim žitaricama, korjenastim povrćem, grahom, mahunarkama, voćem i povrćem.
Trebali bismo smanjiti unos crvenog mesa, preferirajući nemasno meso peradi, ribu i proteine biljnog podrijetla, a također ograničiti sol u našim obrocima. Osim toga, ovaj pristup promiče smanjenu ovisnost o lijekovima. Kronične bolesti ne štede ni stogodišnjake; međutim, imaju tendenciju da se manifestiraju kod ovih pojedinaca mnogo kasnije u usporedbi s tipičnom odraslom osobom.
Prema studiji koju su proveli istraživači u Sydneyu, više od polovice sudionika imalo je prevladavajuće probleme poput hipertenzije (visokog krvnog tlaka), demencije ili nekog oblika kognitivnog oštećenja. Studija je otkrila da su sudionici u prosjeku uzimali 4,6 lijekova, a najčešće su korišteni lijekovi za krvni tlak i srčane bolesti. Nasuprot tome, pojedinci koji nisu stogodišnjaci u prosjeku su uzimali 6,7 lijekova. Polifarmacija, koju često karakterizira istodobna primjena pet ili više lijekova, prevladava problem među starijim osobama.
Rizici povezani s neadekvatnom polifarmacijom uključuju povećanu vjerojatnost nuspojava kao što su padovi, kognitivni pad, pa čak i hospitalizacije kao rezultat štetnih interakcija lijekova. Iako pacijenti možda nemaju kontrolu nad određenim vrstama ili količinama propisanih lijekova, za liječnike je ključno da propisuju lijekove samo kada su potrebni, temeljito educiraju pacijente o povezanim dobrobitima i rizicima i rutinski preispituju planove liječenja prema potrebi.
Kvalitetan san Kvaliteta i količina sna utječu na imunološki sustav, hormone stresa i kardiometaboličke funkcije, što zauzvrat utječe na razvoj pretilosti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Adekvatan san povezan je s poodmaklom dobi, cjelokupnim zdravljem i smanjenom vjerojatnošću od kroničnih bolesti. Prema analizi koju su proveli Kepelr i Sačdu, 68 posto stogodišnjaka izrazilo je zadovoljstvo kvalitetom sna.
U međuvremenu, istraživanje provedeno 2020. o zadovoljstvu spavanjem među odraslim osobama u 13 zemalja pokazalo je da su razine zadovoljstva varirale od 29 do 67 posto. Idealna količina sna svake noći je u rasponu od sedam do osam sati. Kako biste poboljšali kvalitetu sna, razmislite o uspostavljanju dosljednog rasporeda spavanja, njegovanju smirene atmosfere, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinkovitom upravljanju stresom. U anketnoj studiji više od 75 posto stogodišnjaka i skoro stogodišnjaka živjelo je u ruralnim regijama.
